Građanska alijansa

  • IV FORUM ALUMNISTA ŠKOLE DEMOKRATSKOG RUKOVOĐENJA

    Škola demokratskog rukovođenja organizuje IV Forum alumnista i obilježava 15 godina postojanja, 15. decembra u hotelu "Hilton" u Podgorici. Read More
  • OBILJEŽAVAMO MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA

    Šta povezuje otvoreni forum o prevenciji zločina iz mržnje, predstavu o ćutanju, humanitarnu utakmicu, predavača iz Australije, tribinu o ekologiji, srednjoškolce u potrazi za ljudskim pravima? Read More
  • ANALIZA PRIMJENE ETIČKIH KODEKSA TUŽILACA,SUDIJA I POLICIJE

    Građanska alijansa je uradila analizu primjene Etičkih kodeksa državnih tužilaca, sudija i policije. Read More
  • POTRAGOM ZA LJUDSKIM PRAVIMA SVE DO BERLINA

    U znak obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, Građanska alijansa, u saradnji sa institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, organizuje Potragu za ljudskim pravima za srednjoškolce/ke i njihove nastavnike/ce, koja će biti realizovana u Podgorici 7. decembra 2017. godine sa početkom u 10 časova u prostorijama EU Info centra. Read More
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4

VAŽNO JE POKAZATI DJETETU DA IMA ZAŠTITU I DA NIJE KRIVO ŠTO JE ŽRTVA NASILJA

Darija Petović Bambur - supervizorka SOS Roditeljske linije udruženja „Roditelji"

darija-petovic-bamburpng

Udruženje „Roditelji" je prepoznato kao organizacija koja pomaže roditeljima, ali i djeci u vaspitanju. Koliko Vam se obraćaju roditelji i djeca za pomoć kada su u pitanju govor mržnje i nasilje na internetu?

Kada je u pitanju ova tema, uglavnom razgovaramo sa roditeljima. Nažalost, sve je veći broj njih koji nam se obraćaju zbog raznih oblika vršnjačkog nasilja, pa i nasilja na internetu. Roditelje uglavnom zanimaju procedure prijavljivanja ovakve vrste nasilja, ali i pitanja koja se odnose na to kako pristupiti djetetu u ovakvim situacijama, na koji način razgovarati sa djetetom i pružiti mu podršku. Sa djecom smo mnogo više ranije razgovarali kada smo u saradnji sa Telenorom realizovali projekat „Surfuj pametno" u toku kojeg smo obišli gotovo sve osnovne škole. Osim o tome šta uče na netu, djeca su govorila i o nasilju sa kojim se suočavaju uz pomoć tehnologija, i moramo da priznamo da smo bili prilično zapanjeni, jer mi kao roditelji često ni ne shvatamo koliko i kako ta vrsta nasilja može biti okrutna i kako može uticati na dijete.

Posebnu pažnju posvećujemo tome da u razgovoru sa roditeljima nađemo adekvatne modele praćenja djeteta na internetu, razgovor sa djetetom o bezbjednosti na internetu kao i da se postave granice i pravila korišćenja interneta. Takođe, važano nam je da uputimo roditelje da i sami budu informisani i upućeni o upotrebi ineterneta kako bi mogli što adekvatnije da isprate svoje dijete. Djeca o tehnologijama uglavnom mnogo više znaju nego njihovi roditelji, ali ne znaju o životu i nekim važnim životnim temama, i upravo zato moramo im i u tom dijelu prenijeti sve važne poruke koje imamo a koje mogu primijeniti i on-line i off-line.

Bez da ulazimo u privatnost i pojedine slučajeve, o kojim problemima najčešće razgovarate sa roditeljima i djecom i kako im pomažete da prevaziđu probleme koji se tiču nasilja?

Udruženje „Roditelji" ima posebnu roditeljsku SOS liniju na kojoj sa raditeljima razgovaramo o brojnim temama koje se tiču vaspitanja, razvojnih faza, komunikacije među braćom i sestrama i slično. Roditelje često brinu problemi u vezi sa školom, postavljanjem granica, odnosom sa adolescentima i slično. S obzirom na ozbiljnost svih ovih tema, kao i teme nasilja kada je ona u pitanju, svakom problemu i roditelju pristupamo sa posebnom pažnjom, razgovori u prosjeku traju od pola sata do 40 minuta, kako bismo zajedno sa roditeljem istražili sve bitne aspekte tog problema i došli do rješenja koje je najprihvatljivije za tog roditelja i najpogodnije za njegov cjelokupan porodični kontekst. Dakle, nema univerzalnih savjeta, već svakom problemu pristupamo sa posebnom pažnjom, uzimajući u obzir sve specifične faktore bitne za tu situaciju.

Prilikom rješavanja problema sa kojima se suočavate kroz rad, da li uključujete i druge u rad, na primjer roditelje, omladinske radnike/ce, psihologe/psihološkinje i slično?

Savjetice koje rade na SOS Roditeljskoj liniji su psiholozi i socijalni radnici, a za neke specifične teme roditelje nekada upućujemo i na druge servise udruženja „Roditelji", kao što je Grupa za podršku jednoroditeljskim porodicama ili Pravna služba udruženja „Roditelji". U nekim od tih grupa roditelji imaju priliku i da čuju iskustva i preporuke drugih roditelja koji su prošli kroz iste ili slične situacije i na takav način dobiju jasne smjernice i podršku.

Pored savjetovanja na liniji roditelji mogu dobiti određene informacije, ali i biti upućeni na neku drugu organizaciju ili instituciju koja se bavi određenom tematikom. Svjesni da linija ne može odgovoriti na sve potrebe i probleme zbog kojih roditelji mogu zvati napravili smo dobru bazu drugih servisa kako udruženja „Roditelji", drugih organizacija i institucija gdje upućujemo roditelje. Važno nam je da pored savjetovanja, zbog čega roditelji najčešće zovu, budemo tu da roditeljima ponudimo informacije koje su im potrebne i da ih uputimo na određene servise gdje mogu dobiti pomoć.

U Crnoj Gori se još uvijek koristi fizičko kažnjavanje kao način vaspitanja djece. Kako da roditelji, ali i drugi koji su u kontaktu sa djecom, mijenjaju takav način odgoja?

Posredstvom savremenih medija i interneta, roditelji su sve više u prilici da samostalno istražuju i dolazi do relevantnih istraživanja na polju vaspitanja i dječjeg razvoja. Zahvaljujući tome, mnoge majke i očevi postaju svjesni posljedica koje vaspitni postupci ostavljaju na razvoj djeteta i njegovu šansu da razvije svoj potencijal u životu. Upravo zato što postaju obaviješteni i edukovani, sve je više roditelja kojima fizičko kažnjavanje djece nije prihavtljivo i okreću se drugim vaspitnim metodama. Nadam se da će uskoro doći dan kada će pitanje fizičkog kažnjavanja biti prevaziđena tema. Važno je samo u svemu tome naglasiti da vaspitavanje bez fizičkog kažnjavanja ne znači vaspitavanje bez granica i pravila, već naprotiv.

Vaša preporuka roditeljima i djeci kako da prepoznaju a zatim i kako da reaguju na govor mržnje i nasilje na internetu?

Nasilje na internetu podrazumijeva situaciju u kojoj je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta ili grupe vršnjaka putem interneta ili mobilnog telefona. Zaista je široka lepeza modela napada, a oni obuhvataju podsticanje grupne mržnje, napade na privatnost, vrijeđanje, uznemirivanje, prijetnje, širenje nasilnih, uvredljivih komentara, objavljivanje privatnih podataka ili neistina, slanje virusa, uznemirujućih slika i drugih multimedijalnih sadržaja, pornografije i slično.

Neki od konkretnih primjera su kada djeca na nekoj od društvenih mreža traže od vršnjaka da napišu ime osobe koju mrze i razloge za to, kako bi tu osobu što više osramotili. Nasilje na internetu podrazumijeva i „krađu" lozinke na nekoj od društvenih mreža, nakon koje slijedi slanje uznemirujućih sadržaja drugima, pod imenom osobe kojoj je lozinka ukradena, i brojni drugi primjeri.

Nažalost, nasilja na internetu je sve više, i roditelji i drugi odrasli se često osjećaju bespomoćnima da ga zaustave. Neke od ključnih karika u zaštiti djece na internetu jesu pravovremena edukacija, razgovor i nadgledanje djece, kako bi mladi razvili neophodne vještine za snalaženje i zaštitu u virtuelnom prostoru.

Međutim, kada do nasilja već dođe, važno je pokazati djetetu da ima zaštitu, uvjeriti ga da ono nije krivo za to što je žrtva nasilja, kako često žrtve vjeruju, ne odgovarati na nasilne poruke, ne brisati ih, već pokušati otkriti identitet nasilnika i kontaktirati školu, roditelje nasilnika ili policiju ukoliko se radi o dječjoj pornografiji, prijetnjama nasiljem, napastvovanju i slično. Posebno je važno djecu naučiti da obavezno prijave nasilje osobi u koju imaju povjerenja, koja će kasnije da im pomogne da preduzmu korake koji će ih zaštiti. Mada, moramo da priznamo, da smo upravo tu slabi, kao društvo, jer nam sprovođenje neophodnih koraka nije bolja strana, pa se djeca često osjećaju i budu nezaštićena.

Razgovarala: Kristina Ćetković

Napomena: Projekat „Crna Gora bez mržnje" je prepoznat i finansiran od strane Direktorata za mlade – Ministarstva sporta kao relevantan za ostvarivanje Godišnjeg plana Nacionalne strategije za mlade za 2017. godinu i sprovodi ga NVO „35mm" u saradnji sa Volonterskim klubom Gimnazije „Slobodan Škerović" iz Podgorice. Smatramo da će pomenutim projektom partnerske organizacije doprinijeti edukaciji i osnaživanju mladih da pokažu inicijativu i prihvataju različitosti.

Pogledajte

POSLJEDNJE NOVOSTI

NAJČITANIJE

TAGOVI

logo-yihr white logo-35mm white logo-e-balkan white logo-upr

Kontakt

Adresa: Studentska ulica, br. 21/a
               81000 Podgorica, Crna Gora
Tel/fax: +382 20 513 687
E-mail: office@gamn.org

Mapa