Građanska alijansa

  • KONKURS ZA XVI GENERACIJU ŠDR

    Škola demokratskog rukovođenja poziva zainteresovane kandidate/kinje da se prijave za učešće u godišnjem programu ŠDR-a u 2018. godini. Read More
  • ANALIZA PRIMJENE ETIČKIH KODEKSA TUŽILACA,SUDIJA I POLICIJE

    Građanska alijansa je uradila analizu primjene Etičkih kodeksa državnih tužilaca, sudija i policije. Read More
  • POTRAGOM ZA LJUDSKIM PRAVIMA SVE DO BERLINA

    U znak obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, Građanska alijansa, u saradnji sa institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, organizuje Potragu za ljudskim pravima za srednjoškolce/ke i njihove nastavnike/ce, koja će biti realizovana u Podgorici 7. decembra 2017. godine sa početkom u 10 časova u prostorijama EU Info centra. Read More
  • 1
  • 2
  • 3

NEZADOVOLJSTVO RADOM TUŽILAŠTVA

Građanska alijansa (GA) je u dosadašnjem radu identifikovala brojne nedostatke u radu tužilaštva koji se ogledaju prije svega u nezakonitom postupanju po podnesenim krivičnim prijavama.

Građanska alijansa je do sada podnijela veći broj krivičnih prijava zbog kršenja ljudskih prava, korupcije i zloupotrebe službenog položaja, ali čak i poslije naših urgencija tužilaštvo nam nikada nije dostavilo odgovor šta je učinjeno po podnijetim krivičnim prijavama. Takođe, GA je na desetine puta preko medija ukazala na razna kršenja zakona gdje je trebalo da tužilaštvo reaguje, ali na žalost reakcija tužilaštva je izostala. Partnerske organizacije Građanske alijanse imaju isto iskustvo kada je u pitanju komunikacija i saradnja sa tužilaštvom. Na kraju i druge državne institucije, prije svega policija, iznose brojne zamjerke na rad tužilaštva, čime je situacija dodatno zabrinjavajuća, imajući u vidu složenost poslova između policije i tužilaštva koji zahtijevaju najviši nivo profesionalnosti i saradnje.

Smatramo da upravo tužilaštvo kao državna institucija, treba da bude garant vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i zbog toga nam je kao društvu potrebno profesionalno, stručno, nezavisno i hrabro tužilaštvo. Ipak, sadašnje stanje je tako da tužilaštvo ne procesuira podnijete krivične prijave, ne ispituje dokaze i navode i ne obavještava podnosioce krivičnih prijava o preduzetim radnjama, tj neažurno je. Imamo čak i primjer da je Tužilaštvo, po spopstvenom priznanju, zagubilo krivičnu prijavu koju smo podnijeli, pa smo je morali ponovo slati.

Nekoliko primjera o kojima govorimo:

11. avgusta 2010. godine - Krivična prijava protiv policijskih službenika M. O. i V. Ž. zbog solidarnosti sa kolegom a što je Osnovni sud u Danilovgradu konstatovao u osuđujućoj presudi za policijskog službenika D. Đ. kojeg je osudio na tri mjeseca zatvora zbog zlostavljanja i mučenja P. Đ. iz Podgorice. Za njih se u presudi konstatuje da su dali smišljene i neistinite iskaze, sa ciljem da pomognu kolegi D. Đ. u izbjegavanju krivične odgovornosti. Isti su osumnjičeni za krivična djela davanje lažnog iskaza, zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u službi. Tužilaštvo nas nikada nije obavijestilo o preduzetim radnjama i rezultatima.

4.jun 2009. godine - Krivična prijava protiv više „NN“ državnih službenika zbog sumnje da su počinili krivično djelo posluga. Prijava je dostavljena Vrhovnom državnom tužilaštvu sa brojnim dokazima ove zloupotrebe. Do sada nijesmo dobili nikakvu informaciju da li je tužilaštvo preduzimalo mjere i radnje iz svoje nadležnosti, iako je za ovako ponašanje pojedinih državnih službenika Krivičnim zakonikom kroz krivično djelo POSLUGE (član 421) predviđena čak i kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine a ovo bila masovna pojava.

19. jul 2011. godine – Krivična prijava protiv službenika Agencije za civilno vazduhoplovstvo K. P. zbog neovlašćenog korišćenja službenog automobila u privatne svrhe,kada je prevozio građevinski matrijal službenim automobilom. K. P. se tereti za krivično djelo posluga iz člana 421 Krivičnog zakonika, koje predviđa kaznu zatvora od tri mjeseca do pet godina.Tužilaštvo nas nikada nije obavijestilo o preduzetim radnjama i rezultatima.

6. novembar 2011. godine – Krivična prijava protiv članova UO Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava zbog sumnje da su odlučujući o raspodjeli sredstava Fonda za 2009, 2010. i 2011. godinu izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz čl.416. st. 3. u vezi st. 1. Kz.Tužilaštvo nas nikada nije obavijestilo o preduzetim radnjama i rezultatima.

24. avgusta 2012. godine – Krivična prijava protiv članova UO Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava zbog sumnje da su odlučujući o raspodjeli sredstava Fonda za 2012. godinu izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz čl.416. st. 3. u vezi st. 1. Kz.Tužilaštvo nas nikada nije obavijestilo o preduzetim radnjama i rezultatima.

20. novembar 2012. godine - Krivična prijava podnijeta protiv JP.Vodovod i kanalizacija" Budva. Krivična prijava je podnijeta Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Krivičnom prijavom su optuženi članovi Upravnog odbora jer su uveli distributivnu naknadu na mreži u iznosu od 1.9 eura plus pdv na svako mjerno mjesto. Samim tim što ovu odluku nije potvrdio osnivač a to je Opština Budva i nije potvdio lokalni parlament, prekršen je niz zakona i Ustav CG. Po ovoj prijavi do sada nije postupljeno a kada smo krajem 2013. godine pitali za istu oni su nam tražili da je ponovo pošaljemo jer je nijesu mogli pronaći u arhivi.

Podsjećamo na prava i dužnosti državnog tužioca:

Član 44 Zakonika o krivičnom postupku obavezuje državnog tužioca da je njegovo osnovno pravo i dužnost da goni učinioca krivičnog djela. Takođe, u istom članu je definisano da za krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti državni tužilac je nadležan da izdaje obavezujuće naloge ili da neposrednim rukovođenjem usmjerava radnje organa uprave nadležnog za policijske poslove u izviđaju, da donosi rješenja o odlaganju krivičnog gonjenja kad je to predviđeno ovim zakonikom i odbacuje krivične prijave iz razloga pravičnosti, da donosi naredbe o sprovođenju istrage, sprovodi istragu i vrši neodložne dokazne radnje u izviđaju, da sa okrivljenima u skladu sa ovim zakonikom zaključuje sporazume o priznanju krivice nakon što je prikupio dokaze u skladu sa ovim zakonikom, da podiže i zastupa optužnice, odnosno optužne predloge pred nadležnim sudom, da izjavljuje pravne lijekove protiv sudskih odluka i da vrši i druge radnje određene ovim zakonikom.

Član 271 Zakonika o krivičnom postupku definiše da će državni tužilac obrazloženim rješenjem odbaciti prijavu ako iz same prijave proističe da prijavljeno djelo nije krivično djelo, ili nije krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju gonjenje. Akt o odbacivanju krivične prijave državni tužilac dostaviće u roku od osam dana podnosiocu krivične prijave kao i oštećenom.

Član 39 Zakona o državnom tužilaštvu definiše da državni tužilac ili zamjenik disciplinski odgovara, ako neuredno vrši svoju funkciju ili ako vrijeđa ugled tužilačke funkcije. Dok u članu 52 istog Zakona, je definisano kada se tužilac ili njegov zamjenik razrješava od dužnosti i to ako: 1) bude osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije; 2) nestručno ili nesavjesno vrši tužilačku funkciju; 3) ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije. Državni tužilac razrješava se od dužnosti i ako: 1) ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate u rukovođenju poslovima kojima se ostvaruje funkcija državnog tužioca; 2) ne pokrene postupak za razrješenje ili disciplinsku odgovornost državnog tužioca ili zamjenika kada je za to ovlašćen, a zna ili je morao znati za postojanje razloga za razrješenje;

3) ako mu je dva puta u toku mandata izrečena disciplinska mjera.

Član 71. Pravilnika o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva kaže da državni tužilac kome je predmet dodijeljen u rad je dužan da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana prijema donese odluku.Izuzetno,u složenim predmetima zbog obima,odluka se može donijeti najkasnije u roku od šest mjeseci.Ako državni tužilac ne odluči u predmetu u rokovima iz stav 1.ovog člana,dužan je da o razlozima obavijesti neposredno višeg tužioca.

Iako su u pitanju krivična djela koja nijesu najkontraverznija trenutno u Crnoj Gori, naveli smo samo nekoliko primjera, u radu Tužilaštva, što su upravo razlozi zašto nemao povjerenja u rad tužliaštvu i zbog čega saradnja sa njima nije na zadovoljstvo i interes ne samo NVO-a, već prije svega građana čije interese tužilaštvo treba da zastupa bez pogovora.

Otvaranjem poglavlja 23. I 24. Tužilaštvo će biti pod posebnom lupom Evropskih partnera i „lakmus papir“ spremnosti države da se odlučno i konkretno bori protiv svih koji su kršili zakon. Evropa sada traži mjerljive rezultate sa terena. Smatramo veoma značajnim hitan izbor Vrhovnog državnog tužioca, koji će među prvim zadacima imati provjeru dosadašnjeg rada i utvrđivanje odgovornosti kolega unutar Tužilaštva . Osim toga, neophodno je što hitnije usvojiti novi zakon o Državnom tužilaštvu,uspostaviti sistem i bazu za periodičnu ocjenu rada i odgovornosti državnih tužilaca.

GA podržava ideju potpredsjednika Markovića o reizboru tužilaca i u narednom periodu očekujemo konkretne aktivnosti u ovom pravcu.

Zoran Vujičić
Koordinator programa vladavine prava u GA

Pogledajte

POSLJEDNJE NOVOSTI

NAJČITANIJE

TAGOVI

logo-yihr white logo-35mm white logo-e-balkan white logo-upr

Kontakt

Adresa: Studentska ulica, br. 21/a
               81000 Podgorica, Crna Gora
Tel/fax: +382 20 513 687
E-mail: office@gamn.org

Mapa