Bez suštinskih promjena u kadrovskoj politici i zakonodavnom okviru, upravljačke strukture državnih preduzeća ostaće zatvorene za žene i daleko od evropskih standarda.
Od deset najvećih državnih preduzeća u Crnoj Gori, pet nema nijednu ženu u odboru direktora, a samo dva preduzeća ispunjavaju cilj propisan Direktivom (EU) 2022/2381 da najmanje 40% članova odbora bude iz manje zastupljenog pola. Činjenica da žena u odborima direktora državnih preduzeća gotovo nema jasno govori da im pripada samo formalna vidljivost, ali ne i stvarna moć odlučivanja.
Ovi podaci su ključni nalaz analize „Moć odlučivanja bez ravnoteže: Gdje su žene u upravnim odborima državnih preduzeća“ koja ukazuje na duboku neravnotežu u raspodjeli moći i sistemsku marginalizaciju žena u odlučujućim strukturama. Iako ispunjavaju kvote na izbornim listama, žene u Crnoj Gori očigledno ostaju bez pristupa tzv. „partijskim nagradama“ – prestižnim pozicijama u odborima direktora.
Za razliku od većine zemalja regiona, Crna Gora još uvijek nema zakon koji uređuje izbor, imenovanje i odgovornost članova odbora direktora u državnim preduzećima, što omogućava partijsku trgovinu funkcijama i blokira uspostavljanje meritokratskih standarda, uključujući i rodnu ravnotežu.
Posebno zabrinjava podatak da u odborima direktora državnih preduzeća – u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), Rudniku uglja AD Pljevlja, Željezničkom prevozu Crne Gore (ŽPCG), Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore (ŽICG) i preduzeću Luka Bar AD nema nijedne žene.
Jedino preduzeće koje ima ženu na poziciji predsjedavajuće odbora je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
Preduzeće Montefarm izdvojilo se kao pozitivan primjer, sa tri žene u odboru direktora, što čini 43% ukupnog sastava, čime ispunjava propisanu kvotu EU Direktivom 2022/2381, koja predviđa da pripadnici manje zastupljenog pola predstavljaju najmanje 40% ukupnog broja neizvršnih direktora u odboru direktora, odnosno 40% članova nadzornog odbora.
Pored Montefarma, propisanu kvotu ispunjava i Monteput, dok CEDIS, Morsko dobro i Pošta Crne Gore, iako imaju po jednu ili dvije članice u odboru direktora, ali ne ispunjavaju potrebnu kvotu.
Osim rodne neravnoteže, analiza ukazuje na ozbiljan nedostatak transparentnosti državnih preduzeća. Većina preduzeća ne objavljuje profesionalne biografije članova odbora direktora, pa građani ne mogu znati na osnovu kojih kvalifikacija su ti članovi izabrani. Nasuprot tome, uz dva-tri klika lako se dolazi do njihove partijske pripadnosti.
U kontekstu evropskih integracija, Crnu Goru do juna 2026. godine očekuje obaveza ispunjavanja standarda EU Direktive 2022/2381. Ova analiza pokazuje da bez hitne promjene pristupa i normativnog okvira, taj cilj ostaje nedostižan.
Analiza možete preuzeti ovdje.
Danijela Darmanović,
koordinatorka komunikacija, Građanska alijansa
