Iako je od uvođenja višestranačja prošlo više od tri decenije, građani i dalje osjećaju da socijalna pravda, jednakost i sigurnost, kao temeljni demokratski principi još uvijek nijesu postali dio njihove svakodnevice. Međunarodni dan demokratije pruža priliku da se napravi presjek stvarnog stanja demokratije u Crnoj Gori.
U javnom diskursu demokratija se često poistovjećuje isključivo sa izlaskom na izbore, iako njen puni smisao leži u poštovanju prava, transparentnosti, dijalogu, odgovornosti i inkluzivnosti. U Crnoj Gori, međutim, i sam izborni proces često odstupa od demokratskih standarda, a odluke vlasti donose na način koji građane ostavlja po strani i bez stvarne odgovornosti.
Nakon održanih izbora, često svjedočimo dogovorima o raspodjeli političke moći i resursa koji se tretiraju kao plijen, dok ključni sektori – zdravstvo, obrazovanje i bezbjednosni aparat ostaju taoci partijskih kalkulacija, a u krajnjem ispaštaju građani.
Primjera je, nažalost, previše, na šta mi iz civilnog sektora u kontinuitetu upozoravamo. Izmjene zakona bez javne rasprave, slučaj „Alabar“ i izmjene Zakona o ANB-u jasno pokazuju koliko se odluke donose iza zatvorenih vrata i koliko se time narušava povjerenje u institucije. Istovremeno, sloboda medija je pod stalnim pritiskom, novinari su izloženi prijetnjama i napadima, dok se u javnom prostoru sve češće bilježe mizogini ispadi i napadi na žene. Takođe, nedavni prekid projekcije filma na albanskom jeziku u Podgorici dodatno je potvrdio koliko nam i dalje nedostaje tolerancije i poštovanja različitosti.
U takvom okruženju, društvo se, umjesto vizije razvoja, često gura u naručje nacionalnog populizma, što produbljuje podjele i polarizaciju.
Ipak, Crna Gora nije izolovan slučaj. Stiče se utisak da je kriza demokratije globalni fenomen, od urušavanja povjerenja u institucije u Sjedinjenim Američkim Državama, preko rata u Ukrajini koji je uzdrmao međunarodni poredak, do rastućeg populizma i ekonomskih nejednakosti širom Evrope.
Sve su to podsjetnici da demokratija nije osvojeno pravo koje se podrazumijeva, već stalni proces koji zahtijeva odgovornost i svakodnevno njegovanje.
Međunarodni dan demokratije podsjeća nas da je neophodno kritički sagledati trenutno stanje u Crnoj Gori, i kroz dosljednu primjenu demokratskih principa graditi društvo zasnovano na pravdi, jednakosti, slobodi i sigurnosti za sve građane.