Ono što je zabrinjavajuće je da još uvijek nema napretka u rješavanju ovog pitanja. Prema zvaničnim podacima sa poslednjeg popisa, u Crnoj Gori živi preko šest hiljada pripadnika romske populacije (oko jedan odsto) neshvatljivo je da uopšte nijesu zastupljeni ni na jednoj od vodećih funkcija. Još drastičnije je to da je od preko 31 hiljade pripadnika albanske populacije u Crnoj Gori, na vodećim funkcijama u izvršnoj vlasti zaposlen svega jedan pripadnik te nacionalnosti.
Naime, Crna Gora još uvijek nije razvila ni adekvatne načine za mjerenje nacionalne strukture zaposlenih u državnim organima, te se ovi načini moraju razviti, a da istovremeno mjerenje ne bude u suprotnosti sa standardima ljudskih prava. Ti načini moraju dati široke, precizne podatke i statistiku, koji će biti od presudnog značaja za ocjenjivanje i praćenje etničke strukture zaposlenih i razmjera koje postoje, zatim pozicija koje imaju u hijerarhiji, kao i tendencija koje su na djelu u zapošljavanju u organima javne vlasti na svim nivoima lokalne uprave.
Naglašavamo da ovo mora biti jasna obaveza Vlade u poštovanju Ustava i zakona kojim se definiše afirmativna akcija i pravo na ravnomjernu zastupljenost. Pri tome ne smije biti predmet međupartijskih dogovora i političke trgovine bez dugoročnih strategija.
Na ovaj način se šalje poruka da država ne želi strateški da riješi ovo pitanje, već da najjača vladajuća stranka često dokazuje da upravlja procesima zapošljavanja u državnoj upravi dajući različita obećanja kroz međupartijske dogovore zloupotrebljavajući procese zapošljavanje definisane jasnim procedurama Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje bi trebalo da vode depolitizaciji i profesionalizaciji u tijelima državne uprave, te u pravosuđu, zdravstvu i prosvetnom sistemu . Ukazujemo da je jednak pristup pravu na zapošljavanje i proporcionalna zastupljenost u državnim organima svih etničkih zajednica, u svim multietničkim društvima pokazatelj demokratičnosti društva.
Edin Koljenović
Koordinator programa dobrog upravljanja
