GA je u nekoliko navrata upozoravala na mogući scenario crnogorske Vlade o svjesnom usporavanju procesa integracija pod raznim izgovorima i pod plaštom samozadovoljnosti usled okončanja NATO integracija.
Vlada Crne Gore i Evropska unija treba da ulože dodatne napore kako bi crnogorskim građanima proces integracija i informacije u vezi sa njim bile pristupačnije i razumljivije. Od Vlade se očekuje da umjesto šturih izvještaja preduzme konkretne korake u pravcu neophodnih reformi kako bi proces pridruživanja tekao brže i efikasnije jer je porazno da za više od pet godina integracionog procesa Crna Gora nema stvarnih rezultata kojima se može pohvaliti.
Poslednja istraživanja agencije Galup kao i CEDEM-a pokazala su pad podrške građana procesu EU integracija kao i značajan procenat onih koji su skeptični prema činjenici da će članstvo u EU donijeti benefite. Ovakva situacija posljedica je dvodecenijskog procesa tranzicije u našoj zemlji, dok je ista u drugim istočnoevropskim državama, sa rigidnijim komunističkim režimom, trajala mnogo kraće. Iako statistika pokazuje rast prosječne plate i povećanje BDP-a, suštinski se život građana, u toku petogodišnjeg procesa pregovaranja, nije promijenio a jaz između klase bogatih i klase siromašnih je sve veći. Partokratija je duboko ukorijenjena i široko rasprostranjena na svim nivoima vlasti što dodatno urušava državne institucije i onemogućava razvoj demokratskog poretka a ujedno predstavlja pogodno tlo za razvoj sistemske korupcije i organizovanog kriminala.
Komunikacija crnogorske Vlade sa građanima je na veoma niskom nivou pa ova kao i mnoge druge oblasti ostaju nedostupne i nerazumljive široj javnosti. Građani su, najčešće, nedovoljno informisani o procesu pregovaranja jer informacija o “otvaranju” ili “privremenom zatvaranju” poglavlja njima ne znači ništa konkretno. Crnogorska Vlada uglavnom servira površne izvještaje koji su prepuni stručne terminologije i koji ne prikazuju šta suštinski proces integracija predstavlja i donosi građanima. Osobe koje su zadužene za proces integracija u Crnoj Gori nijesu pokazale da imaju senzibiliteta za potrebe građana da budu adekvatno, blagovremeno i istinito informisani. Vlada treba posebno da obrati pažnju na to da li lica koja su, u njenim redovima, zadužena za EU integracije ulivaju povjerenje građanima ili upravo suprotno – izazivaju otpor prema ovom procesu. Višegodišnji pregovori bez konkretnih rezultata pokazuju neodlučnost ali i nemotivisanost crnogorskih vlasti da na efikasan način sprovedu neophodne reforme. Iako je pad povjerenja građana u EU bilježen i u drugim zemljama u procesu pregovaranja, ovakav drastičan pad povjerenja razlog je za zabrinutost.
Sa druge strane, teret odgovornosti je i na međunarodnoj zajednici koja je na brojne propuste vlasti gledala kroz prste, radi geostrateške uloge koju Crna Gora ima u regionu. Opasan je i kratkovid stav Evropske unije da treba stajati po strani i biti na distanci kada su u pitanju “unutrašnje stvari” države koje se oslikavaju kroz razna kršenja ljudskih prava, vladine prava i načela demokratije. To dodatno povećava nepovjerenje građana, posebno onih koji su demokratski orijentisani i baštine vrijednosti iza kojih EU stoji. U interesu je i Evropske unije da Crna Gora ali i cio Balkan budu dio uspješne integracijske priče. Stoga se od EU očekuje proaktivniji pristup, konkretna pomoć i akcija a ne birokratija kada su u pitanju poštovanja ljudskih prava i vladavina prava.
Sanja Rašović,
koordinatorka programa GA
