„Rodna ravnopravnost u procesima odlučivanja i na rukovodećim pozicijama ne smije biti imperativ koji dolazi spolja, već odraz unutrašnje zrelosti države i mjerilo istinske emancipacije društva“ zaključak je konferencije „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“ koju je organizovala Građanska alijansa.
Konferenciju su otvorili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i programski direktor Građanske alijanse Milan Radović, koji su u uvodnim obraćanjima ukazali na važnost rodne ravnoteže kao temeljnog principa modernih demokratskih društava i osnova za efikasno, odgovorno i inkluzivno upravljanje javnim resursima.
Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore u svom obraćanju istakao je spremnost da bude partner svim inicijativama koje će Crnu Goru učiniti ravnopravnijom. Takođe, on je poručio da rodna ravnoteža nije pitanje političke korektnosti, već političke odgovornosti.
„Institucije ne mogu služiti svima ako ne predstavljaju sve. Ako ne uključuju sve slojeve društva, prekidaju vezu sa realnošću i vrijeme je da jasno poručimo da nema repreprezentativnosti bez rodne ravnopravnosti“, kazao je on.
Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović naglasio je da raznolikost u upravljačkim strukturama donosi bolje rezultate, veću transparentnost i odgovornije vođenje institucija.
„Kada žene imaju svoje mjesto u procesu odlučivanja, odluke bolje odražavaju potrebe čitavog društva. Ignorisanje ovog potencijala nije samo društveni propust, već i značajan ekonomski gubitak.“ zaključio je Radović.
U uvodnom dijelu konferencije, Danijela Darmanović, koordinatorka komunikacija u Građanskoj alijansi predstavila je analizu „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže: Gdje su žene u upravnim odborima državnih preduzeća?“.
Analiza, kojom je obuhvaćeno deset najvećih državnih preduzeća u Crnoj Gori, ukazala je na ozbiljan deficit rodne zastupljenosti u njihovim upravljačkim strukturama. Čak pet od deset analiziranih preduzeća nema nijednu ženu u odboru direktora, a da samo dva preduyeća ispunjavaju kvotu od 40% propisanu Direktivom Evropske unije. Takođe, samo jedno preduzeće ima ženu na poziciji predsjedavajuće.
Analiza je dodatno pokazala da Crna Gora, ukoliko ne unaprijedi trenutnu praksu, neće ispuniti evropske standarde predviđene Direktivom (EU) 2022/2381 do roka u junu 2026. godine.
Uočeno je i da nedostaje funkcionalan mehanizam nadzora nad sprovođenjem zakona o rodnoj ravnopravnosti, dok odsustvo posebnog zakona o izboru i odgovornosti članova odbora direktora ostavlja prostor za političke uticaje i nepostojanje jasnih profesionalnih kriterijuma.
U tom kontekstu, najavljene izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima, koje bi uvele obavezujuće ciljeve rodne zastupljenosti, predstavljaju važan korak ka usklađivanju sa evropskim pravnim okvirom i jačanju principa dobrog upravljanja.
Posebno je naglašena i zabrinjavajuća netransparentnost državnih preduzeća u pristupu podacima, uključujući nedostupnost statuta i biografija članova odbora, što onemogućava adekvatnu javnu i institucionalnu kontrolu.
Nakon predstavljanja analize, održan je panel u kojem su učestvovali Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom; Boris Mugoša, poslanik u Skupštini i član Odbora za rodnu ravnopravnost; Sanja Mrkić, rukovoditeljka programa Women on Boards u Centralnoj banci Crne Gore.
Odgovarajući na pitanje da li trenutno stanje iliti gotovo potpuna isključenost žena iz struktura odlučivanja usporava evropski put Crne Gore, Predrag Zenović je kazao:
„Najveći resursi u ovoj državi nalaze se u rukama muškaraca. Rodni balans u političkom životu je izostao, i vidljiv disparitet predstavlja prepreku na putu ka Evropskoj uniji. Veća inkluzija žena bila bi snažan i pozitivan signal.“, dodao je on, posebno ističući da svako ko ima bilo kakvu zadršku kada je u pitanju borba za ravnopravnost nikako ne pripada ovoj fazi političke emancipacije koja je neophodna Crnoj Gori.
On je dodao da rodna ravnopravnost nije samo ispravljanje diskriminacije i rodne nepravde ka ženama, već put ka boljem i inkluzivnijem društvu, te istakao zabrinutost činjenicom da se o pitanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori najčešće govori sa pozicije muškaraca.
U ogledu koraka koja je neophodno preduzeti kako bi Crna Gora do juna 2026. godine dostigla kvotu zacrtanu EU Direktivom 2022/2381 Zenović je kazao:
„Član 5 Direktive (EU) 2022/2381 o unapređenju rodne ravnopravnosti između ostalog propisuje da pripadnici nedovoljno zastupljenog pola zauzimaju najmanje 40% položaja neizvršnih direktora, odnosno najmanje 33% svih direktorskih položaja, uključujući i izvršne i neizvršne direktore. Stoga, kako bi se postigao određeni balans u upravljačkim strukturama neophodno je ovu Direktivu pretvoriti u zakon“.
Poslanik Boris Mugoša, govoreći iz perspektive zakonodavne vlasti i nadležnog skupštinskog odbora, istakao je pitanje rodne ravnopravnosti civilizacijsko pitanje i da bi svako trebalo da ima apsolutno jednake šanse i mogućnosti.
„Svaki zakon ima različit uticaj na muškarce i na žene i to mora biti prepoznato na način što će se ući u suštinu zakona kada se o tome govori. Ne trebaju nam evropski zakoni da bi nas neko natjerao da primjenjujemo osnovne civilizacijske principe“ naglasio je Mugoša.
Osvrćući se na statistiku predočenu u analizi Građanske alijanse on je rekao da takvi nalazi oslikavaju realno stanje i dodatno demotivišu žene da se bave politikom odnosno poslovima koji imaju veze sa politikom.
U pogledu zakonodavnog okvira kojim je pitanje rodne ravnopravnosti regulisano u Crnoj Gori, Mugoša je naveo da postoje dobri zakoni, ali da je problematično njihovo tumačenje i primjena.
Sanja Mrkić, rukovoditeljka programa Women on Boards u Centralnoj banci Crne Gore osvrnula se na značaj institucionalnih politika i dobrih praksi u instituciji koju predstavlja, te napravila paralelu između privatnog i javnog sektora u pogledu rodne ravnopravnosti.
„Privatni sektor karakteriše veći broj žena na rukovodećim pozicijama, uz bolje prilike za njihovo karijerno napredovanje. Ipak, i dalje živimo u društvu koje je opterećeno stereotipima, gdje se profesije dijele na ‘muške’ i ‘ženske’. Zato je ključno da se dobre prakse iz privatnog sektora počnu primjenjivati i u javnom, jer su se pokazale kao efikasne i korisne.“ istakla je ona.
Govoreći o programu Women on Board Mrkić naglasila je da je njihov osnovni cilj da osnaže i učine vidljivijim buduće liderke, te da je najveća prednost ove inicijative to što je realizovana uz široku saradnju poslovne zajednice i javnog sektora, ali i samog predsjednika Milatovića, te većeg broja političkih partija.
