Slučaj Dinare Smailove je alarm državnim institucijama da u ovakvim i sličnim slučajevima nema mjesta za pogrešnu primjenu zakonskih normi ili nonšalantno postupanje, jer ovakve greške ishoduju nanošenjem duboke nepravde, pa čak i mučenjem ili smrću. Ovo je zaklučak današnje pres konferencije „Priča Dinare Smailove – od borkinje za ljudska prava do izbjeglice“ koju je Građanska alijansa organizovala u Građanskoj kući.
Dinara Smailova, kazahstanska aktivistkinja za ženska prava azil u Crnoj Gori tražila je iz tri razloga: zdravstvenog, jer joj je doktor preporučio more, jer je Crna Gora članica NATO i kandidat za članstvo u EU.
Ona je navela da se protiv nje u Kazahstanu vodi 18 krivičnih postupaka, od čega su dva zatvorena zbog nedostatka dokaza, a sve počinje od njene objave na društvenim mrežama da žene ne treba da ćute o nasilju i osnivanjem fonda „Javni pokret protiv nasilja #NećutiKZ“. Kroz djelovanje fonda za devet godina pomogla je hiljadama žena, dovela do osude 315 nasilnika i razotkrila sistemsku pasivnost kazahstanske policije, više od 200 policajaca je disciplinski kažnjeno, a 12 policajaca osuđeno je na zatvor zbog teških krivičnih djela.
Zbog toga joj je kazahstanski režim pokrenuo osam politički motivisanih krivičnih postupaka, lažno je optužuju za prevaru i širenje dezinformacija, a donatori njenog fonda su podvrgnuti policijskim ispitivanjima i zastrašivanju. Vlasti su joj zabranile povratak u Gruziju, gdje je živjela u izgnanstvu, a u Crnoj Gori je zatražila međunarodnu zaštitu.
Smailova se zahvalila na podršci Evropskom parlamentu, organizaciji Human Rights Defenders, UNHCR-u i ostalim međunarodnim organizacijama, kao i Građanskoj alijansi i Antiratnom fodnu Rusije za pravnu pomoć.
Njen suprug, aktivista za ljudska prava Almat Mukamedžanov, kazao je da se službeni državni organi korumpirani i neprofesionalni i da pokrivaju jedni druge profesionalnim i ličnim vezama, kao i da Fond na čijem su čelu, progone od samog početka.
„Dinu ne progoni samo država već i ubice, zlostavljači, oni koji imaju novac i moć. Kazahstanski sud oslobodio je ubice šestogodišnjeg djeteta što je izazvalo ogorčenje društva a Dinu progone jer je Fond obavještavao državu o svim kršenjima topkom istrage“, kazao je Almat.
On je kazao da je ovo samo jedan krivični predmet a da ih ima nekoliko stotina.
Petar Vukčević, pravni savjetnik Građanske alijanse i zastupnik Smailove u postupku dobijanja azila naveo je da u dosadašnjem radu Građanske alijanse koja je imala preko hiljadu zastupanja, vjeruje da nisu imali ovako čist slučaj i da je upravo količina materijala i činjenica koje su službenici Direkcije za Azil morali ispitati, upravo razlog zašto već danas nemamo rješenje po ovom zahtjevu.
Vukčević je takođe naveo da je postupanjem službenika policije, koji su po nalogu tužilaštva, kontaktirali organe Kazahstana i proslijedili informacije o gospođi Smailovoj, prekršen niz načela.
Dalibor Tomović, advokat u postupku po ekstradicionom zahtjevu Republike Kazahstan, iznio je da se kao razlog za ekstradiciju Dinare Smailove navodi krađa velikih razmjera u periodu od juna do novembra 2024. godine kada je ona bila u Crnoj Gori, kojim je navedeno da se sprovede postupak izručenja i da se uhapsi – što se i desilo 14. aprila.
Tomović smatra da su obje izrečene mjere, oduzimanje pasoša i redovno javljanje policijskim organima, suvišne jer se nalazi u postupku međunarodne zaštite iz čega proističe mjesečno javljanje državnim organima.
Tomović je dodao da očekuje da će vrlo brzo biti nastavak ekstradicione procedure, ali isto tako da ćemo vrlo brzo imati pozitivnu odluku MUP-a, koja će onemogućiti njeno izručenje.
Anara Kusainova, advokatica u postupcima u Kazahstanu pojašnjava da krivični postupak protiv Dinare Smailove nije pokrenut na osnovu prijava građana, već službenom zabilješkom policije, dok su izjave donatora dobijene pod pritiskom, mjesecima kasnije.
Od sedam hiljada donatora, prikupljeno je svega osam izjava, a ukupna navodna šteta iznosi manje od 40 eura, što po kazahstanskom zakonu ne predstavlja krivično djelo.
