Za eliminaciju kulture zlostavljanja u Crnoj Gori, potrebna je sinergija ključnih institucija koje se bave ovim problemom, zaključak je regionalne konferencije “Kako kreirati policijsku kulturu koja eliminiše torturu”, koju je Građanska alijansa organizovala danas u Podgorici.
Zoran Brđanin, direktor Uprave policije istakao je zajedničku odgovornost institucija u borbi protiv torture, naglašavajući važnost toga da rukovodilac bude taj koji će imati jasan stav da je protiv svakog oblika zlostavljanja.
“Ključni koraci u cilju eliminacije torture jesu jačanje zakonskog okvira i odgovornosti uz postojanje mehanizama za prijavljivanje i istraživanje zlostavljanja, edukacija i obuka policijskih službenika, psihološka podrška, tehnološka podrška i nadzor, javna svijest i građanski pritisak kroz unapređenje sudske i tužilačke prakse”, kazao je Brđanin.
Upitan da prokomentariše djelovanje policije tokom ustololičenja mitropolita Joanikija na Cetinju-od čega je prošlo tačno tri godine, Brđanin je uputio svoje izvinjenje svim ljudima koji su osjetili posljedice upotrebe sredstava prinude, navodeći da je bio značajan broj onih koji to nijesu zaslužili.
“Ne relativizujući bilo čije povrede, mogu da kažem da je obim upotrebe sredstava prinude uz posledice koje su nastupile – bile srazmjerne. Usled te akcije, niko nije nastradao niti izgubio život, nemamo teške tjelesne povrede, nije bilo hospitalizovanih lica”, naveo je on.
Danka Đerić Ivanović, tužiteljka Višeg državnog tužilaštva se osvrnula na problem policijske solidarnosti zbog koje, kako kaže, saradnja sa Upravom policije i Osnovnim sudom nije u potpunosti efikasna.
„Tužilaštvo ne dobija dovoljno kvalitetne podatke koji bi pomogli u identifikaciji policijskih službenika koji vrše torturu. Treba nam saradnja medicinskog i zdravstvenog kadra jer smo imali više slučajeva sa površno opisanim povredama što kasnije pravi problem prilikom postupka dokazivanja“, kazala je Đerić Ivanović.
Željka Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Podgorici je iznijela podatak da se trenutno vodi sedam postupaka protiv 16 policijskih službenika za krivična djela koja potpadaju pod oblike torture. Kao veliki problem je istakla hroničan nedostatak sudija, što ometa efikasne postupke i brzu pravdu.
Na drugom panelu pod nazivom „Šta više boli, batine ili nepravda?“, Milorad Mijo Martinović koji je 2015.godine proživio brutalnu policijsku torturu, osvrnuo se na detalje tog događaja, ne okrivljujući direktne izvršioce napada već isključivo tražeći da se utvrdi komandna odgovornost, odnosno ime i prezime onoga ko je to i naredio.
„,Meni je te noći gorčina pobijedila bol. Nisam znao da sam ja u mojim nastupima, građanskim, ljudskim, moralnim i sportskim nagazio na minu koja znači krađu državnih resursa a to sam saznao prije par mjeseci“, kazao je Martinović.
Istakao je to da vjeruje da će nova garnitura vlasti zaista promijeniti kulturu postupanja policije i da će ona biti simbol zaštite i slobode građana.
Programski direktor Građanske alijanse, Milan Radović je na događaju predstavio ključne preporuke izvještaja o pravosuđu koji je radila Međunarodna komisija pravnika iz Brisela, a koje podrazumijevaju isključenje ministra pravde iz Sudskog savjeta, preispitivanje definicije “istaknutog pravnika”, poštovanje broja mandata za predsjednike sudova kao i nužnost finansijske nezavisnosti sudija.
Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava je prezentujući izvještaj “Monitoring suđenja za krivična djela torture i drugih teških kršenja ljudskih prava” istakao da se istrage za slučajeve torture moraju voditi s razumnom ekspedivnošću. Podsjetio je da je kasno otpočinjanje glavnih pretresa dovelo do toga da su žrtve torture u predmetima, poznatim kao “Boljević” i “Mugoša”, saslušane tek tri godine nakon kritičnog događaja.
Regionalna konferencija “Kako kreirati policijsku kulturu koja eliminiše torturu” realizovana je kroz projekat “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori” uz finansijsku podršku Evropske komisije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.