Vladavina prava ne smije ostati u fiokama institucija, ona mora biti živa, vidljiva i djelotvorna, jer samo tako građani mogu imati stvarnu zaštitu svojih prava, a država kredibilan put naprijed, zaključeno je na konferenciji „Vladavina prava u fiokama pravosuđa“ održanoj danas u Podgorici.
Konferencija je realizovana u okviru Programa obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, u organizaciji Građanske alijanse, Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici.
Konferenciju je otvorio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nakon čega su uvodna obraćanja imali i Fatmir Gjeka, ministar ljudskih i manjinskih prava, Siniša Bjeković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Lejla Dervišagić, šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici i Ivan Radulović, koordinator programa ljudskih prava i pravde GA
Predsjednik Crne Gore poručio je da je nužno iskreno preispitati da li je vladavina prava zaista temelj društva ili i dalje djelimično ostaje zarobljena u fiokama pravosuđa. Naglasio je da vladavina prava ne smije biti teorijska kategorija, već svakodnevna praksa koja garantuje jednakost svih pred zakonom, nezavisnost pravosuđa i odluke koje su transparentne, pravovremene i oslobođene uticaja moći.
Upozorio je da posljedice nefunkcionalnog sistema najviše pogađaju građane, one koji čekaju na sudsku zaštitu, žrtve nasilja, radnike čija se prava krše i pripadnike manjina koji osjećaju da vrijede manje pred zakonom. Istakao je da izostanak efikasne vladavine prava vodi do gubitka povjerenja u institucije, ali i do odlaska mladih koji u takvom ambijentu ne vide perspektivu.
Ministar Fatmir Gjeka poručio je da se ljudska prava moraju štititi dosljedno i da svaki propust institucija narušava vladavinu prava i povjerenje građana. Naglasio je da su jednaka primjena zakona i nezavisno pravosuđe temelj pravednog društva, posebno u vremenu ozbiljnih globalnih kršenja prava.
Istakao je da Crna Gora može napredovati samo kroz konkretne rezultate u borbi protiv korupcije, zaštiti žena i efikasnom procesuiranju zločina iz mržnje. „Nastavićemo da otvaramo fioke i gradimo transparentan i odgovoran sistem“, poručio je Gjeka, dodajući da vladavina prava mora biti temelj društva.
Siniša Bjeković podsjetio je da Međunarodni dan ljudskih prava predstavlja simbol višedecenijske borbe i razvoja sistema zaštite prava, te da ljudska prava ostaju neupitna na nivou principa, ali često nedosljedno primijenjena u praksi institucija. Istakao je neraskidivu vezu vladavine prava i ljudskih prava, naglašavajući da jedno bez drugog ne može postojati, kao i da pokušaji njihovog odvajanja predstavljaju iluziju i u teoriji i u praksi.
Govoreći o evropskim integracijama, Bjeković je poručio da se najvažnije bitke za napredak Crne Gore vode upravo u institucijama, posebno pravosudnim, koje moraju pokazati spremnost da preuzmu punu odgovornost i u potpunosti primjenjuju međunarodne standarde. Naglasio je da je zadatak cijelog društva da radi na jedinstvenim standardima ljudskih prava i da se „fioke“ pravosuđa zatvaraju blagovremeno i kvalitetno, jer javnost s pravom očekuje rezultate, a pravosuđe je ključni akter u obezbjeđivanju stvarne zaštite prava.
Lejla Dervišagić podsjetila je da je Savjet Evrope izgrađen na principima mira, pravde i ljudskih prava, te da Evropska konvencija, i nakon 75 godina, ostaje „živi instrument“ zaštite za milione ljudi uprkos savremenim izazovima poput govora mržnje, dezinformacija i napada na slobodu medija.
Istakla je da je Novi demokratski pakt za Evropu odgovor na te izazove, s ciljem jačanja povjerenja u demokratske procese i institucije. Savjet Evrope, kako je naglasila, ostaje moralni i pravni kompas Evrope i podsjetnik da bez ljudskih prava nema ni stabilnosti ni demokratskog napretka.
Ivan Radulović poručio je da Crna Gora, i pored određenog napretka u usklađivanju sa evropskim standardima, i dalje ima ozbiljne izazove u praksi vladavine prava. Naglasio je da dugi sudski postupci, ograničena primjena propisa i neujednačena zaštita ranjivih grupa ostaju ključne prepreke koje podrivaju povjerenje građana u institucije.
Istakao je da su nezavisni sudovi, profesionalno osnaženo tužilaštvo i institucije oslobođene neprimjerenih uticaja preduslov stvarne zaštite ljudskih prava, jer bez efikasnog pravosuđa evropski standardi ostaju samo na papiru.
Panelisti na konferenciji bili su Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Tatjana Ljujić, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore, Armin Selmanović, državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Momo Koprivica kazao je da uslove rada u pravosuđu svakako treba unapređivati, „ali da to ne može biti izgovor za izostanak rezultata“. Podsjetio je da je definisana nova lokacija za Palatu pravde i da su, kada je riječ o preseljenju SDT-a u staru zgradu Vlade, „bili na nuli“. „Prethodna vlada jeste donijela odluku, ali se godinu i po nije desilo ništa. Završili smo tender za adaptaciju, izrađena je obimna planska i tenderska dokumentacija, a objekat je dobio status štićenog“, rekao je, dodajući da je žalba jednog ponuđača odbijena i da radovi počinju ovih dana, uz rok od 60 dana, pa očekuje preseljenje u februaru.
Komentarišući popunjavanje Ustavnog suda, Koprivica je istakao da, iako nije došlo do blokade rada, taj proces mora biti prioritet. „Mislim da treba sa većim stepenom pažnje i odgovornosti pristupiti dijalogu, i to prije glasanja, a ne nakon, jer ako se dijalog organizuje između dva kruga glasanja, onda se baš šalje poruka da se stvaraju uslovi za trgovinu.“ Naglasio je da javnost ima pravo na kritiku, poručivši: „Treba više praviti objektivne analize, nekad, ako se ne desi izbor, govori se da je bilo kalkulacija, ako se desi izbor, bila je trgovina. Po onom principu: ako ideš ne valja, ako stojiš isto ne valja.“ Veting smatra prioritetom koji mora uključiti sve aktere, dok će, kako je rekao, „konačnu odluku donositi nezavisna tijela, a ne političari“. Kao jedan od ključnih argumenata za veting naveo je podatak da je VDT 2024. godine podnio 19 zahtjeva za zaštitu zakonitosti, od kojih je Vrhovni sud prihvatio 16.
Tatjana Ljujić ukazala je na nedostatak kadra, prostornih kapaciteta i materijalnih sredstava, ističući da uprkos tome „kolege sudije ulažu ogroman napor da se riješe predmeti, radeći i prekovremeno“. Navela je da rad sudija dodatno otežava „svojevrsna kolektivna stigma“ zbog koje javnost, zbog pojedinačnih slučajeva, sumnja u pošten rad svih sudija. „Ne treba da bude uopštavanja, kada neko zgriješi, treba da se zna imenom i prezimenom. Ta stigma treba da gubi na snazi da bi sudstvo dalo puni kapacitet. To je moj lični stav“, poručila je Ljujić. Podsjećajući da protiv 11 bivših i aktuelnih sudija i tužilaca u Crnoj Gori vode krivični postupci zbog sumnje u različita krivična djela.
Ljujić je naglasila da sudovi „grcaju u predmetima“, ali da se radi na izradi stručnih smjernica za izricanje sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala, čime će se, kako je kazala, ojačati integritet sudija i doprinijeti zakonitim, pravičnim i pravovremenim odlukama.
Armin Selmanović istakao je da su kritike sastavni dio demokratskih procesa i da ih tužilaštvo vidi kao priliku za dodatni rad i unapređenje, „jer se iz kritike negativno može pretvoriti u pozitivno“. Ukazao je da se tokom parlamentarne rasprave o izvještaju o radu Tužilaštva najmanje govorilo o rezultatima, ali je naglasio da „politička percepcija neće preovladati nad profesionalnim standardima i zakonitim odlukama“.
Selmanović smatra da su u Tužilaštvu ostvareni vidljivi pomaci i sprovedene važne reforme, te poručuje da „Tužilaštvo nema bilo kakvih predmeta u fiokama“. „Predmeti u radu, kako pravila nalažu, nalaze se u omotima, registratorima ili paketima zbog obimnosti, a brzina odlučivanja zavisi od složenosti predmeta, kao što su organizovani kriminal, ratni zločini i visoka korupcija“, dodao je.
Podsjetio je i da je institucija prošla kroz veliki broj penzionisanja, zbog čega je gotovo polovina tužilaca zamijenjena, što je dovelo do vidnog podmlađivanja kadra, te poručio da se tužioci „ne boje mogućeg vettinga“.
