Politička participacija žena u Crnoj Gori oivičena je patrijarhalnim stavovima, predrasudama ali i brojnim eskivažama zakonskih propisa, koje sputavaju njihov aktivizam, ocijenjeno je na forumu „Politička slika Crne Gore: Stvarna ili fingirana demokratija“ koji je Građanska alijansa organizovala danas u Podgorici.
U uvodnom obraćanju Milan Radović, programski direktor GA je naglasio da ove godine, pored 22. generacije Škole političkih studija, sa radom počinju i polaznice prve generacije Akademije za žene u politici, čiji je program posvećen dominantno lokalnim temama.
Lejla Dervišagić, šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici kazala je da ove godine Savjet Evrope slavi 75 godina od osnivanja što je prilika da se vidi šta su države članice uradile do danas i šta se još može uraditi da se sačuvaju zajedničke vrijednosti, napominjući da je centralna tema Foruma – rodna ravnopravnost vrlo značajna za tempo demokratskog razvoja u Crnoj Gori.
Sa panela pod nazivom „Žene u Parlamentu: Igra brojeva ili stvarni uticaj“ poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović poručila je da od žena upravo zavisi kako će biti tretirane u određenoj političkoj organizaciji.
Ona je istakla i da još uvijek živimo u društvu koje vjeruje da je ženi mjesto u kući, a ne u politici.
Poslanica BS-a Edina Dešić je ocijenila da iako je demokratija u Crnoj Gori još u tranzicionoj fazi, ona sazrijeva i vide se pomaci u odnosu na deset godina ranije.
„Kada pogledamo sve grane vlasti mi možemo da kažemo da nikada nismo imali ženu za predsjednicu ili premijerku, ove pozicije su ostale nedostižne za ženu i na tome treba da radimo“, kazala je Dešić.
Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić ističe da je danas ženama vrlo teško da se bave politkom jer su izložene raznim pritiscima i brutalnom ponašanju, što se može vidjeti kroz razne komentare na društvenim mrežama.
„Žene su potrebne u politici, imaju prostora ali je neophodna solidarnost, poštovanje, kultura i potreba da se jedni prema drugima odnosimo dobronamjerno jer ćemo samo tako postići bolje rezultate“, kazao je Šćekić.
Nikola Mugoša, predsjednik Državne izborne komisije podsjeća da je skretao pažnju na devijacije u prethodnom periodu vezane za neispunjavanje zakonskih obaveza da najmanje 30 posto žena bude zastupljeno na izbornoj listi.
Prema riječima Mugoše žene su u crnogorskom parlamentu napravile značajan iskorak osnivanjem ženskog kluba, i on smatra da je potreban sistemski, a ne individualni odgovor na satanizaciju koju one doživljavaju na društvenim mrežama.
Panelisti su ocijenili i da je razvojem digitalnih platformi došlo do hiperprodukcije onlajn stigmatizacije žena, s ciljem da se utiša njihov glas u javnim prostoru.
Učesnici foruma su saglasni da je Strategija medijske pismenosti neophodan alat, kojim će društvo preventivno djelovati na negativne pojave koje donosi digitalno doba.