Snimak koji je objavljen u toku predizborne kampanje za lokalne izbore u Beranama potvrđuje da je prosvjeta jedan od sistema koji je najviše zarobljen partijskim zapošljavanjem.
Pozivajući se na ministra prosvjete Damira Šehovića, direktor Srednje stručne škole u Beranama Naser Gargović ponudio je kandidatu za odbornika Socijaldemokratske partije (SDP) da se povuče s izborne liste i pređe kod njihovih Socijaldemokrata (SD). Zauzvrat, čuje se na audio snimku, nudi mu zaposlenje za suprugu u vrtiću ili Univerzitetskom centru, uz riječi Gargovića da je Šehović i njega samog postavio za direktora. Gargović je inače, pored toga što je direktor srednje škole, i sekretar Opštinskog odbora SD u Beranama.
Pogubnosti partijskog zapošljavanja je na početku svog mandata bio svjestan i ministar Šehović, pa je najavio da će se zalagati za „depolitizaciju u radu koja podrazumijeva profesionalno obavljanje obrazovne djelatnosti i u interesu učenika”, te da kriterijumi za izbor direktora moraju biti rad i iskustvo.
Međutim, o kriterijumima više govori praksa nego javno izrečeni stavovi.
U maju prošle godine, Šehovićevo ministarstvo produžava mandat direktoru pljevaljske Osnovne škole „Ristan Pavlović” Draganu Tošiću na još četiri godine iako je 2015. pravosnažno osuđen zbog učešća u kupovini glasova za DPS pred parlamentarne izbore 2012. godine. Prema presudi Višeg suda u Bijelom Polju Tošić je, u poslastričarnici u blizini škole, dijelio po pedeset eura glasačima DPS-a i to od novca iz Centra za socijalni rad koji je bio predviđen za socijalnu pomoć.
Šehović je sredinom prošle godine postavio na mjesto direktora JPU „Đina Vrbica” u Podgorici svog partijskog kolegu Vuka Stanišića. Kandidatkinja za direktora Milena Mijović, koja je do izbora Stanišića bila pomoćnica direktora, tvrdi da je oštećena jer ima bolje reference od imenovanog direktora kao i podršku roditelja i zaposlenih. Mijović sada tuži državu zbog diskriminacije po osnovu političkog opredjeljenja. Na nedavnom ročištu je kazala da je od bivše direktorke vrtića Nataše Tomović, i još nekoliko osoba bliskih vrhu DPS-a i SD-a, dobila savjete da se učlani u DPS ili SD ako želi da bude direktorica. To je odbila, a ministar Šehović joj je, tvrdi, na sastanku nezakonito nudio mjesto pomoćnice direktora ili da izabere radno mjesto u njegovom ministarstvu.
Prije nekoliko mjeseci profesor Muhamed Spuzha uputio je otvoreno pismu ministru Šehoviću u kome navodi da nastavlja s ustaljenom praksom partijskog imenovanja direktora u osnovnim školama u Ulcinju.
Profesora to čudi s obzirom na to da je sam Šehović izjavio da – neće partijske već da traži sposobne direktore. Spuzha je optužio Šehovića da je krenuo stopama svojih prethodnika Slavoljuba Stijepovića i Predraga Boškovića.
Zloupotreba vrtića, osnovnih i srednjih škola, u partijske svrhe, postala je uobičajena za mandata posljednja tri ministra. Zloupotrebe su kulminirale početkom 2010. kada je na čelo Ministarstva prosvjete došao Slavoljub Migo Stijepović.
Sam Stijepovićev izbor pratile su brojne kontroverze, a dotadašnji minuli rad –karijeru počeo u hercegnovskom Prvoborcu da bi kasnije bio ministar bez portfelja, ministar sporta, ministar rada i socijalnog staranja, potpredsjednik Skupštine Crne Gore – nije imao dodirnih tačaka s prosvjetom. Za njegovog mandata usvojene su izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, čime je izbor i razrješenje direktora obrazovnih ustanova povjerio – ministru, tj. sam sebi. Nakon usvajanja tog zakonskog rješenja obratio se javnosti: „Cilj ovakvog rješenja je unapređenje i usavršavanje obrazovnog sistema”.
Sistem je tako usavršen da je za njegovog mandata zabilježeno da je direktor jedne osnovne škole usred učionice držao sastanak mjesnog odbora DPS-a, a praksa da direktori obrazovnih institucija vode spiskove o političkom opredjeljenju zaposlenih postala je uobičajena.
Zakonska rješenja nije mijenjao ni njegov nasljednik Predrag Bošković, pa se partijsko postavljanje direktora i nastavničkog kadra za njegovog mandata još i pojačalo. Bošković, kao i Stijepović, nije imao iskustva s prosvjetom – ekonomista, sportski radnik, poslanik, zamjenik ministra spoljnjih poslova, ministar ekonomije, ministar rada i socijalnog staranja, sada ministar odbrane.
Partija, ali ne DPS, već koalicioni SD, postavila je i ekonomistu Šehovića za ministra prosvjete. Iako je Šehović slavodobitno predstavio izmjene seta zakona o obrazovanju, onih suštinskih promjena nema.Centralizovan izbor direktora škola, prema kom direktore bira i razrješava ministar ostao je na snazi. Šehović u taj izvor moći koji se, već godinama, partijski zloupotrebljava nije dirao.
Prošlogodišnjim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju došlo je do kozmetičkih prepravki. Novim izmjenama je propisano da ministar bira tročlanu komisiju koja vrši intervju s kandidatima za direktora i dostavlja izvještaj ministru na odlučivanje.
,,Imamo jedinstven slučaj centralizacije da jedan čovjek odlučuje o izboru direktora u preko 200 osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori”, izjavio je Krsto Vuković, predsjednik Prosvjetne zajednice Crne Gore.
Iz Sindikata prosvjete Crne Gore su nakon najnovije afere u Beranama saopštili da „uporno javnosti skrećemo pažnju na loša rješenja sadržana u Opštem zakonu o obrazovanju koja su dovela do centralizacije i politizacije obrazovnog sistema”.
Stručna javnost odavno predočava da bi povratak na ranija zakonska rješenja iz vremena Slobodana Backovića, ministar od 2003. do 2006, bila korak naprijed u odnosu na sadašnje stanje. Tada je direktora škole birao školski odbor, uz prethodno pribavljeno mišljenje nastavničkog vijeća, koje je tajno glasalo o kandidatima, zatim savjeta roditelja i lokalne samouprave. Tek na kraju je ministar davao saglasnost.
Slobodan Savović, predsjednik Sindikata prosvjete Podgorica, je prije nego što se ušlo u kozmetičke izmjene u javnom pismu upozorio ministra Šehovića da je: ,,Izbor i imenovanje direktora vaspitno-obrazovnih ustanova najslabiji dio čitavog zakonskog rješenja u crnogorskim školama”. Uzalud. Predlog Sindikata da školski odbor na osnovu konkursa i predloga nastavničkog vijeća imenuje direktora, nije prošao.
Ministar Šehović se nije osvrtao ni na mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije, iz maja 2017, u kome se navodi da ,,nepreciznost i neodređenost normi Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kao i predložene izmjene i dopune koje se odnose na proceduru izbora direktora i zapošljavanje nastavničkog kadra, otvaraju mogućnost narušavanja transparentnosti i integriteta u oblasti obrazovanja”.
Pozivajući se na Izvještaj ekspertske misije Evropske komisije u Crnoj Gori, ASK u svom mišljenju iznosi brojne primjedbe na izbor, sastav, mandat i ovlašćenja komisije za izbor direktora, kao i na nepostojanje kriterijuma za ocjenjivanje kandidata. Ocijenjeno je i da ne postoje jasni kriterijumi za zapošljavanje nastavnog kadra. Preporuka ASK-a je i da se preispitaju sastavi školskih, odnosno upravnih odbora i utvrde jasni kriterijumi za njihov izbor.
Školski odbori su takođe centralizovani i većinu članova delegira Ministarstvo prosvjete.
Pri tolikoj centralizaciji i moći, normalno je i da se zaposleni plaše, pa tako niko od nastavnog kadra nije htio javno da iznese svoje stavove. Uslov je bila anonimnost: „Zapošljava se javno, više se ne trude ni da to prikriju”, kaže jedan od nastavnika sa kojim smo razgovarali: „Na sjednici kolektiva direktorica je rekla da je iz ministarstva došlo da se zaposli ta i ta, bez obzira što je bilo više prijavljenih kandidata”.
Objašnjava ovaj nastavnik da je po naredbi ministra Šehovića njegova koleginica odmah dobila posao za stalno, bez dana probnog rada.
Naš drugi sagovornik iz uprave jedne od podgoričkih osnovnih škola kaže da su do sada imali sreće s kadrovima koji su po naredbama ministara zapošljavani u ovoj školi: ,,Bio direktor iz partije ili ne, zna se – kada dobiju telefonski poziv iz ministarstva, jer to se tako radi – nemate ništa napismeno, moraju zaposliti osobu koju su oni ‘prepručili’. Nema tu diskusije”.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je po službenoj dužnosti formiralo predmet o najnovijem skandalu sa početka ove priče. Predmet je u fazi izviđaja, saopštili su.
Raniji slični slučajevi sumnje u političko zapošljavanje u prosvjeti uglavnom nijesu imali sudski epilog.
A i ko će dokazati na primjer sumnju sa početka ove školske godine, kada je Osnovna škola ,,Milomir Đalović” iz Bijelog Polja raspisala javni oglas za nastavnika/cu matematike.
Na sajtu Zavoda za zapošljavanje, u opisu posla – naziv traženog zanimanja pisalo je: Profesor ratarsko-povrtarske grupe predmeta!
Na sajtu Ministarstva prosvjete udarna vijest je ocjena ministra Šehovića da je prošla godina bila velika za obrazovanje, a da se u ovoj mogu očekivati kadrovske promjene.
Jednogodišnja praksa ministarstva u ovom sastavu jasno pokazuje kakve.
MINISTARSTVO PROSVJETE
Sistem poboljšan
Iz Ministarstva prosvjete nisu nam odgovorili na molbu da ministar Šehović prokomentariše afere oko partijskog zapošljavanja.
Odgovor smo dobili na pitanje oko zakonskih rješenja u vezi izbora direktora. Prenosimo ga integralno:
,,Nakon sprovedene zakonodavne reforme, sistem je znatno transparentniji nego što je bio, jer o izboru direktora ustanove ne odlučuje kao do sada samo ministar, nego i tročlana komisija koja utvrđuje predlog, dok o izboru nastavnika u školama ne odlučuje samo direktor, nego višečlana komisija koja se tim povodom mora formirati. Dakle, nije propušteno da se zakonsko rješenje u tom dijelu poboljša. Naprotiv.
Inače, sa svim kandidatima za direktore se upoznajemo na isti način na koji to čini svaki čelnik institucije, ustanove ili kompanije: preko programa razvoja ustanove koji kandidati moraju dostaviti, radne biografije, direktnog, detaljanog i otvorenog razgovora sa svima koji su se prijavili na oglas, kao i na osnovu predloga od pomenute stručne komisije.
Pri tom, treba da znamo da je finansiranje obrazovnog sistema u Crnoj Gori centralizovano, pa je samim tim i centralizovana i personalizovana odgovornost. A kad je već ministar prosvjete odgovoran za cjelokupan sistem, neprirodno je da se kao takav izuzme od mogućnosti uticaja na izbor čelnih ljudi u obrazovnim ustanovama, za koje je inače odgovoran.
Kada ste na čelu sistema od 13.000 zaposlenih i imate obavezu koordinacije oko 300 školskih objekata, žalbe na izbor direktora, posebno od kandidata koji nijesu izabrani, nijesu ništa neočekivano. Po tužbi odlučuje sud, ministar vrši izbore kandidata u skladu sa zakonom, ali i sa punom sviješću da te osobe moraju biti kvalitetne, jer treba da vode obrazovne ustanove. Sve koji su nezadovoljni izborom upućujemo na sud, odnosno na nadležne državne organe”.
Predrag NIKOLIĆ
NAPOMENA: Sadržaj je isključivo odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora i NVO “35mm”.
Tekstovi su nastali u okviru projekta „Fairness and not bias – Eradicate cronyism!” (Pravednost a ne pristrasnost – iskorijenimo kronizam!) koji se realizuje se u okviru projekta “Accountability, Technology and Institutional Openness Network in South East Europe – ACTION SEE”.
The “Accountability, Technology and Institutional Openness Network in South East Europe – ACTION SEE” project is implemented by Metamorphosis Foundation, Westminster Foundation for Democracy, CRTA – Center for Research, Transparency and Accountability, Citizens Association Why not?, Center for Democratic Transition, Open Data Kosovo (ODK) and Levizja Mjaft!.
