Kontaktirajte nas!

+382 20 513 687

Search
Close this search box.

IZAZOVI I PRIORITETI ZA 44. VLADU NAKON IZVJEŠTAJA EVROPSKE KOMISIJE

U najnovijem izvještaju o napretku, Evropska komisija je jasno identifikovala ključne izazove i prioritete u oblasti ljudskih prava i vladavine prava u Crnoj Gori. Izvještaj ističe kritično stanje u poglavljima 23 i 24, istovremeno ukazujući na mjerila koja su od suštinskog značaja za dalji napredak u procesu pristupanja Evropskoj Uniji. Ujedno, naglašava se da su pred novom Vladom Crne Gore imperativni zadaci unapređenje ljudskih prava i sprovođenje ključnih reformi pravosuđa.

Činjenica da je Evropska komisija ocijenila da nije postignut napredak u oblasti reforme pravosuđa i da se ono suočava sa dubokom institucionalnom krizom govori da je na novoj Vladi ogroman posao i time su jasno postavljeni prioriteti kojima se moraju voditi tokom trajanja mandata. Ukoliko se do narednog izvještaja EK ne unaprijedi stanje u ovoj oblasti, koja je ove godine posebno kritikovana, doći ćemo u ozbiljan rizik da će se narušiti kredibilitet cjelokupnog sistema, a već klimavo povjerenje građana dodatno pogoršati. Zato se odmah na agendu mora staviti izbor predsjednika Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužioca, izbor predsjednika Privrednog suda kao i članova Sudskog savjeta.

Bilo je za očekivati da će Evropska komisija prepozati i nefunkcionalnost Ustavnog suda, u kojem je potrebno što hitnije riješiti pitanje nedostajućih sudija imajući u vidu način odlučivanja. Pokazalo se tačnim ono na šta je Građanska alijansa upozoravala, a to je da je Ustavni sud samo formalno deblokiran i da bez izbora nedostajućeg sudije ova institucija neće biti suštniski deblokirana. Podsjećamo i na aktuelnu diskusiju u javnosti oko odluke Ustavnog suda u vezi izmjene Zakona o PIO, koji je napravio ogroman problem za sve koji žele ići u penziju, a sve kako bi jedna od sutkinja Ustavnog suda produžila sebi mandat. Zato ukazujemo da je veoma važno i neophodno da Vlada na svojoj prvoj sjednici usvoji izmjene Zakona o PIO i riješi veoma tešku situaciju u koju nas je Ustavni sud doveo.

Nova Vlada će morati i da prioritizuje reformu izbornog zakonodavstva jer smo unazad godinu dana svjedočili zloupotrebama istog, gdje je ono služilo većinski za ubiranje političkih poena.

Po pitanju poštovanja osnovnih ljudskih prava, sa pravom je akcenat stavljen na neefektivnu implementaciju zakona jer se to najbolje odražava u odnosu na najugroženije kategorije društva. Pa zato imamo romsku populaciju koja se i dalje nalazi na marginama društva suočavajući se sa višestrukim oblicima diskriminacije, velikim brojem žena žrtava nasilja, starim neriješenim slučajevima ubistava i napada na novinare, žrtvama torture i prekoračenja policijskih ovlašćenja, te porast društvene polarizacije i govora mržnje.

Kada govorimo o izvještaju Evropske komisije u dijelu učešća na javnoj političkoj sceni pripadnika romske i egipćanske populacije, konkretno u dijelu smanjenja cenzusa i njihov ulazak u crnogorski parlament, saglasni smo sa ocjenom EK da je neophodno da se ulože dodatni napori kako bi se glas pripadnika romske i egipćanske populacije upravo čuo iz parlamenta. To konkretno podrazumijeva da do sljedećih parlamentarnih izbora Vlada Crne Gore mora pokrenuti i preduzeti konkretne korake u pogledu revidiranja cenzusa, a prije svega polazeći od broja lica RE populacije u Crnoj Gori. Dobar preduslov za adekvatno kreiranje politike za smanjenje cenzusa bio bi popis stanovništa u Crnoj Gori, kao polazna osnova. Moramo pomenuti da je novoizabrana 44. Vlada Crne Gore pokazala spremnost za saradnju i učešće RE populacije u predstojećem popisu stanovnistva. Pozitivno je da u skupštinskom sazivu glavnog grada Podgorice, a i po prvi put u Crnoj Gori, imamo predstavnika RE populacije koji je ujedno i predsjednik Romskog savjeta u Crnoj  Gori. U dijelu izvještaja koji se odnosi na sistem obrazovanja, i dalje zabranjiva broj djece koja se upisuju u odnosu na broj onih koji završe osnovnu školu.

Tokom 2023. godine, kao i godinama unazad, romsko naselje u Beranama plavi, što vidimo da nije konstatovamo kroz EU izvještaj, a direktno dovodi do ugroženosti Re populacije. Problem standardizacije i uvođenja romskog jezika u obrazovni sistem je i dalje jedno od najvećih pitanja u procesu obrazovanja. Ne samo sto se ne izučava u školama, već u Crnoj Gori nemamo ni sudskog tumača za romski jezik i on opstaje samo zahvaljući njegovanju od strane romske zajednice.

Saglasni smo i sa ocjenom da je u Crnoj Gori važno rješavanje problema prosjačenja. Sastavni dio svakodnevice je da djeca u veoma ranom dobu iz RE populacije prose, ali i da građani nijesu u velikom djelu svjesni da se radi o krivičnom djelu podsticanje na prosjačenje, te da je slika davanja novca na ulici  nešto sto se redovno može vidjeti.

Problem rješavanja apatridije je veliki izazov koji se prije svega nalazi pred Ministarstvom unutrašnjih poslova Crne Gore kao nadležnom institucijom za rješavanje pravnog statusa, pa možemo zaključiti da postoje određeni rezultati u ovoj oblasti, ali da su oni daleko od onih koji kancelarija UNHCR u Crnoj Gori preporučuje.

Evropska komisija je stavila akcenat i na važnost sprovođenja efikasnih i nezavisnih istraga u cilju rješavanja policijske torture. Itekako je važno raditi na podizanju kapaciteta sudija, tužioca i policijskih službenika po pitanju eliminacije torture, ali i implementaciji standarda Evropskog suda za ljudska prava. Moramo takođe uložiti napore u cilju jačanja kvaliteta dokaznog postupka, a onda i adekvatnog sankcionisanja policijskih službenika protiv kojih se vode postupci za prekoračenje ovlašćenja. Nova Vlada mora istražiti sve navode o slučajevima policijske brutalnosti i mijenjati sadašnju kulturu nekažnjivosti, odnosno, slabu kaznenu politiku po pitanju policijskih službenika. Podsjećamo da je prema poslednjim dostupnim informacijama iz ODT-a samo u prethodnoj godini formirano trinaest  predmeta po prijavama za zlostavljanje, a isto toliko i u 2023. godini od kojih je pet predmeta u postupku izviđaja, u jednom je podnijet optužni predlog, dok je sedam predmeta okončano odbačajem.

Osvrćući se na sistem zatvora i uslova pritvora, akcenat je stavljen i na određen napredak u implementaciji preporuka CPT-a (Konvencija za sprečavanje mučenja) iz 2019. godine. Međutim, i pored određenog stepena napretka,  zabrinjavajuće je da Crna Gora spada među evropske rekordere po broju osuđenika po glavi stanovnika. Ovaj podatak jasno ukazuje na potrebu za reformama u našem pravosudnom sistemu, naročito u smislu veće primjene alternativnih sankcija. Njihova suština leži u tome da osuđeno lice odsluži kaznu npr. putem rada u javnom interesu, što dodatno omogućava i socijalnu rehabilitaciju osuđenika.

U oblasti azila i migracija Crna Gora još nije uvela sistem identifikacije i registracije otisaka prstiju migranata povezan sa centralnom biometrijskom bazom podataka, a koji sistem bi bio povezan sa EURODAC-om, što dovodi do rizika od dvostruke registracije migranata nakon sekundarnih kretanja, ponovnog ulaska u Crnu Goru i naknadnih zahtjeva za azil.

Crna Gora i dalje ostaje jedna od vodećih zemalja po broju ukrajinskih državljana koje je primila, u odnosu na broj stanovnika. Iako je odlukom Vlade Crne Gore produžena privremena zaštita do 11. marta 2024. godine, sam postupak produženja nije tekao jednostavno. Naime postupak nije podrazumijevao automatsku zamjenu, nego je zahtijevao lični dolazak, što je stvorilo velike gužve koje su otežavale postupak. Moramo naglasiti da se i dalje o ključnim pitanjima koja se odnose na pristup svim pravima rješenja pronalaze ad hoc u momentu kad su aktuelna, a da su takva rješenja kratkotrajna. Kao primjer ad hoc rješenja je izgled isprave o privremenoj zaštiti koja je na običnom A4 bijelom papiru sa slikom, i kao takva stvara zabunu u bilo kojoj instituciji, jer nije jasno da li se radi o ličnoj ispravi ili ne. Razlog pristupanju ad hoc rješenja je što i dalje nakon godinu i po dana od početka rata, nijesu usklađeni ostali zakoni sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca. Pa tako na usklađenje čekaju Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti i Zakon o posredovanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kako bi bili prepoznati stranci sa privremenom zaštitom i kako bi im bilo omogućeno ostvarivanje prava iz tih zakona.

I dalje najveći izazov predstavlja pristup pravu na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Ako uporedimo broj djece školskog uzrasta sa odobrenom privremenom zaštitom i broj upisane djece iz Ukrajine u osnovne škole, i dalje se radi o prilično niskoj cifri. Svjesni smo činjenice da rat i dalje traje,da je većina lica odabrala Crnu Goru kao matičnu zemlju, pa čudi podatak da djeca iz Ukrajine ne pohađaju osnovne škole, što će dalje implicirati da ih neće biti ni u srednjim školama, ni na fakultetu. a ima ih u zemlji. Ad hoc rješenja se nastavljaju i u pristupu pravu na zdravstvenu zaštitu, sve dok se ne uskladi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, jer sada stranci sa privremenom zaštitom, iako imaju određen JMBG, nemaju pravo na zdravstvenu knjižicu, pa ih zdravstveni sistem ne prepoznaje.

Iako je EU donijela odluku o produženju privremene zaštite do 04.03.2025. godine ostaje da vidimo da li će Crna Gora kao kandidat za članicu EU produžiti privremenu zaštitu, ili će na naki drugi način biti regulisano statusno pitanje ovih lica. Nadamo se da će, ukoliko bude donijeta odluka o produženju, sam postupak teći lakše i jednostavnije.

Pohvalno je što je Crna Gora primila pored ukrajinskih i veliki broj ruskih državljana i što nisu zabilježeni sukobi između te dvije populacije, a tako veliki priliv lica nije ugrozio stepen bezbjednosti u Crnoj Gori.

Primjer dobre prakse bi bio da sada lica mogu i izraziti namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu kod inspektora za strance u nekim opštinama. Sa druge strane, to i dalje nije moguće, na primjer, prilikom granične kontrole na graničnom prelazu, iako zakon propisuje tu mogućnost. Iako je radno vrijeme granične policije na Božaju produženo, kako bi se omogućilo izražavanje namjere za traženjem azila tokom cijelog dana, u praksi nije baš tako i svjedoci smo da su postojali slučajevi kada nije bilo moguće izražavanje namjere u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim časovima, već su lica koja se zateknu ispred kampa morala da čekaju sljedeći dan kako bi izrazila namjeru.

Ostvaren je i napredak u odnosu na prethodni period, te sada prvostepeni postupci generalno traju kraće. Ipak, postoje i izuzeci te se u pojedinim, komplikovanijim slučajevima čeka duže na odluku. Kao i prethodnih godina, to pripisujemo nedostatku kadra, jer bi angažovanje dodatnog kadra sigurno imalo uticaja na to da sve prvostepene odluke budu donijete u okviru od šest mjeseci. Takođe, niko nije postavio pitanje odgovornosti za nerad institucija kada su u pitanju sredstva od 400.000 eura koje je EU izdvojila kao pomoć za izgradnju Centra za prihvat na Božaju, a država nije bila u stanju da pripremi tendersku dokumentaciju na vrijeme.

Saglasni smo da nije bilo napretka u pogledu zaštite prava LGBT osoba, a u prilog tome govore napadi na LGBT aktiviste i mnogobrojni incidenti govora mržnje usmjereni upravo prema pripadnicima ove ranjive kategorije. Nadamo se da će u periodu pred nama Zakon o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju biti usvojen i da će Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola biti konačno usaglašen sa ostalim pravnim aktima. Takođe, potrebno je raditi na rješavanju problema govora mržnje i to posebno kada se radi o prepoznavanju i sankcionisanju  istog, kao i na efikasnoj prevenciji govora mržnje kroz rad sa predstavnicima institucija i opšte javnosti.

Po pitanju procesuiranja domaćih ratnih zločina, odnosno nalaza EK da je Crna Gora ostvarila napredak u domaćem procesuiranju, ne nalazimo da su rezultati Specijalnog državnog tužilaštva u tom domenu bili dovoljno dobri. Naglašavamo da je u toku samo jedno suđenje za predmet za koji je podignuta optužnica prije dvije godine nakon što je BiH proslijedila taj predmet Crnoj Gori.

Podsjetićemo, prva predviđanja ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju su bila za kraj 2018. godine, a iste je navodio prvi pregovarač Aleksandar Pejović. Međutim danas, 11 godina kasnije, imamo česte navode o stagniranju procesa integracija, a iza sebe imamo samo otvorena poglavlja koja prate štrikovi iz akcionih planova, ispunjavajući formu, a ne i suštinu ostvarenja uslova neophodnih za zatvaranje poglavlja. Podsjećanja radi, Hrvatska je pregovore za ulazak u EU završila za šest godina. Island je poglavlja 23 i 24 otvorio i zatvorio za jedan dan. Nakon što je ostvarena početna osnova koja je podrazumijevala donošenje raznih strategija, zakona i sl, došli smo u fazu zastoja koja zahtijeva mjerljive reforme, naročito u najsloženijim pregovaračkim poglavljima 23 i 24 u kojima potrebnih rezultata nema. Na ovo iz godine u godinu ukazuje i Evropska komisija u svojim izvještajima. Međutim, i pored pozitivnog ugla gledanja prethodnih Vlada na njih, prolazi još jedna godina, a skorije zatvaranje ključnih poglavlja i dalje nije izvjesno. Zato izvještaj koji je predstavljen na samom početku mandata nove Vlade upravo treba da im služi kao putokaz u kojem pravcu moraju voditi svoju politiku i da ona mora biti usmjerena na popravljanje stagnirajućih ocjena.

Podijeli na društvenim mrežama 

Posljednje novosti

Crna Gora nepregledno polje diskriminacije
Vizual za Ivov konkurs
Uručene nagrade za tri najbolje novinarske priče na temu promocije kulture, tradicije i jezika Roma i Egipćana
logo-GA-2017
Konkurs: Pravni savjetnik za pružanje besplatne pravne pomoći / dva radna mjesta u Budvi i Podgorici
banner-SPS-(1920x1080)
Forum "Politički život Crne Gore: stvarna ili fingirana demokratija"
Forum - Politička slika CG
Žene u Parlamentu: Igra brojeva ili stvarni uticaj

Pretraga