Dok se kao na traci u državnom parlamentu usvajaju rezolucije koje umjesto pomirenja, dodatno uzburkavaju strasti u već oštro polarizovanom društvu, navršava se 32 godine otkako je u Plužinama brutalno likvidirana bošnjačka porodica Klapuh iz Foče.
Činjenice o ovom ratnom zločinu su poznate, kao i izvršioci i okolnosti pod kojima se zločin desio.
Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i kćerku Senu ubili su u Plužinama, 6. jula 1992, pripadnici odreda “Dragan Nikolić” Vojske Republike Srpske, njih četvorica, koji su za to ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, pravosnažno osuđeni u Crnoj Gori još 1996. godine.
Viši sud u Podgorici je Janka Janjića, Radomira Kovača, Zorana Simovića i Zorana Vukovića osudio na po 20 godina zatvora, a Vidoja Golubovića na osam mjeseci, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca.
Sud je utvrdio da su okrivljeni tri člana porodice Klapuh za novac prevezli iz Foče u Crnu Goru, nakon čega su nadomak brane Mratinje, pucali u njih i gurnuli ih niz liticu.
Iako je to prvi ratni zločin koji je pravosnažno presuđen u Crnoj Gori još davne 1996. godine, samo je jedan od petorice osuđenih (Vidoje Golubović) izdržavao zatvorsku kaznu.
Kao i u većini drugih slučajeva koje možemo kvalifikovati kao crne tačke naše istorije, ne postoji nikakvo obilježje da je ova porodica mučki ubijena na obali Pivskog jezera, što je jasan pokazatelj da se država Crna Gora samo formalno ali ne i suštinski suočava sa prošlošću.
Kada su u pitanju ratne devedesete godine prošlog vijeka, osim slučaja Klapuh, naša organizacija sa posebnom pažnjom između ostalog tretira: deportacije, napad na Dubrovnik kao i zločine u Bukovici, Štrpcima, Morinju i Kaluđerskom lazu.
Podsjećamo da su Građanska alijansa i mreža aktivista/kinja za suočavanje sa prošlošću, Vladi Crne Gore još početkom juna podnijeli inicijativu za osnivanje radne grupe, koja bi između ostalog inicirala podizanje spomen-obilježja za pomenute zločine i utvrdila dane sjećanja, te institucionalno pomogla porodicama žrtava zločina, da njihova višegodišnja borba dobije pravni epilog.
Evropa kojoj strateški stremimo je „ozdravila“ poslije Drugog svjetskog rata, jer se jasno znalo gdje je mjesto ratnim zločincima i onima koji njeguju njihove ideje.
Ostaje da vidimo da li je i naša država sposobna da odgovori na ove izazove, ili će borba za političku sadašnjost i dalje podrazumijevati trgovinu sa prošlošću.
Milan Radović,
programski direktor Građanske alijanse