Uključivanje mladih, jačanje lokalnih kapaciteta i unapređenje vladavine prava predstavljaju ključne preduslove za održiv razvoj i društvenu stabilnost u Crnoj Gori i regionu. Mladi moraju biti aktivni akteri, a ne samo posmatrači u procesima donošenja odluka, zbog čega je neophodno izgraditi institucionalne mehanizme koji će obezbijediti njihovo sistemsko učešće, od lokalnog do nacionalnog nivoa. Ovo su neki od glavnih zaključaka regionalnog skupa „Lokalno liderstvo i angažman mladih za bezbjedniju budućnost“, koji je Građanska alijansa organizovala od 5. do 7. decembra u Budvi, u hotelu Avala.
Kroz saradnju programa Škola političkih studija Crne Gore i Bosne i Hercegovine, na skupu su učestvovali predsjednici/ce i potpredsjednici/ce opština, kao i odbornici i odbornice koji su tokom trodnevnog boravka u Budvi diskutovali o Agendi Mladi za mir i bezbjednost. Regionalni skup, koji ujedno predstavlja početak nedeljnog programa posvećenog obilježavanju Međunarodnog dana ljudskih prava Građanske alijanse, otvorili su Milan Radović, programski direktor Građanske alijanse, Branimir Jukić, ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, i Edin Koljenović, šef RYCO kancelarije u Crnoj Gori.
Milan Radović ukazao je na zabrinjavajuće demografske trendove u Crnoj Gori, ističući da je sve manje mladih i da populaciona struktura ubrzano stari. Kako je naveo, dok je demografska piramida sedamdesetih i osamdesetih godina jasno pokazivala da stariji čine manji dio stanovništva, danas u Crnoj Gori više ne možemo govoriti o piramidi, već o pravougaoniku koji se ubrzano pretvara u obrnutu piramidu. Zbog toga je, naglasio da je krajnje vrijeme da se mladi uključe u procese donošenja odluka.
NJ.E. Branimir Jukić zahvalio je Građanskoj alijansi i Školi političkih studija na organizaciji skupa i izboru pravovremenih tema, ističući da su mladi, zbog demografskih trendova u Crnoj Gori, regionu i Evropi, nažalost postali sve ograničeniji resurs. Posebno je zahvalio mladima koji, uprkos mogućnostima za obrazovanje i rad u inostranstvu, odlučuju da ostanu i doprinose razvoju svojih lokalnih zajednica i država. Jukić je naglasio da će upravo mladi biti ključni akteri koji će bosanskohercegovačko i crnogorsko društvo voditi ka Evropskoj uniji.
U tom kontekstu čestitao je Crnoj Gori na napretku u procesu evropskih integracija, izrazivši uvjerenje da će 2028. godine postati naredna članica EU. To će, kako je istakao, donijeti višestruke koristi Crnoj Gori, cijeloj regiji i državama aspirantima, jer će pokazati da je politika proširenja živa i da reforme donose rezultate, kao i Evropskoj uniji, koja će time učvrstiti svoju najuspješniju politiku i zaokružiti evropski geopolitički prostor.
Edin Koljenović, istakao je da projekat Građanske alijanse direktno doprinosi Agendi Mladi za mir i bezbjednost, koja mlade prepoznaje kao kreatore politika i ključne aktere društvenih promjena. U vremenu kada mladi sve češće izražavaju nepovjerenje u institucije, ovakvi projekti daju im prostor, glas i konkretne alate za aktivno učešće. Koljenović je podsjetio da RYCO i OEBS godinama rade na tome da se YPS Agenda pretoči u stvarne aktivnosti, partnerstva i politike na lokalnom nivou. Kroz regionalne programe RYCO-a više od 50.000 mladih učestvovalo je u inicijativama koje jačaju dijalog i razumijevanje.
Nakon uvodnih govora Jelena Miljanić, programska menadžerka UNDP-a u Crnoj Gori, predstavila je YPS agendu, kroz globalni i lokalni okviri. Ona je istakla da Agenda Mladi za mir i bezbjednost nije samo globalna obaveza, već praktičan okvir za izgradnju inkluzivnih i otpornijih zajednica na lokalnom nivou. Kako je naglasila, osnaživanje mladih kao aktivnih partnera u izgradnji mira jača društvenu koheziju, demokratske vrijednosti i povjerenje između građana i institucija. Uključivanjem perspektive mladih u lokalne procese donošenja odluka, opštine mogu smanjiti polarizaciju, podsticati dijalog i doprinijeti održivom razvoju, što ovu agendu direktno povezuje sa evropskim vrijednostima i principima participativnog upravljanja.
Drugi dan započeo je predavanjem „Mladi kao akteri mira i stabilnosti“ koje je održala Mirela Rajković, nezavisna konsultantkinja. Ona je ukazala da se negativne percepcije o mladima kroz istoriju ponavljaju i često zasjenjuju njihov stvarni potencijal za doprinos miru i društvenoj koheziji. Kroz diskusiju o suprotstavljenim narativima i generaciji Gen Z, naglasila je važnost intersekcionalnog pristupa, podsjećajući da mladi nijesu homogena grupa te da uspješne politike moraju uvažiti različite identitete i iskustva.
Polazeći od koncepta pozitivnog mira, Rajković je istakla da je mir mnogo više od odsustva nasilja, te da on podrazumijeva pravedne institucije, povjerenje i aktivno učešće građana.
Siniša Bjeković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, održao je predavanje pod nazivom „Ljudska prava i vladavina prava – standardi i izazovi“, u kojem je predstavio najvažnije trendove i probleme u oblasti zaštite ljudskih prava i funkcionisanja vladavine prava u Crnoj Gori. Ukazao je da pojedini organi vlasti preporuke Ombudsmana i dalje doživljavaju kao neobavezujuće, što se često ogleda u potpunom izostanku ili odlaganju odgovora. Posebno je naglasio važnost usvajanja novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, koji bi uveo jasnu obavezu organa da se izjasne o preporukama Ombudsmana i predvidio novčane kazne za starješine organa u slučaju da to ne učine.
Govoreći o rodnoj ravnopravnosti, Bjeković je podsjetio da žene u Crnoj Gori čine većinu stanovništva i često imaju viši stepen obrazovanja, ali su uprkos tome nedovoljno zastupljene u procesima donošenja odluka. Ukazao je i na strukturalne izazove u oblasti ljudskih prava – od oko 1.200 predmeta koje institucija godišnje obrađuje, približno 240 odnosi se na diskriminaciju, a oko 200 na prava djeteta.
Na panelu „Mehanizmi regionalne i međuopštinske saradnje“ učestvovali su zamjenica gradonačelnika Glavnog grada Nađa Ljiljanić, Miljana Smiljanić, načelnica Odjeljenja za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta, Esad Marvić, direktor Škole političkih studija Bosne i Hercegovine, te Almir Čaušević iz Građanske alijanse.
Zamjenica gradonačelnika Glavnog grada, Nađa Ljiljanić, istakla je , da su nakon promjene vlasti stvoreni bolji uslovi za učešće mladih u odlučivanju, te da danas mnogi mladi vode značajne procese na državnom i lokalnom nivou. Podgorica, u kojoj živi trećina stanovništva Crne Gore, ima posebnu odgovornost da ojača mehanizme za uključivanje mladih, naročito uoči Evropske prijestonice mladih 2026, koju je dobila zahvaljujući njihovoj energiji i posvećenosti. Ljiljanić je naglasila da je za narednu godinu opredijeljen značajan budžet za omladinske programe kroz više sekretarijata, te da je važno da se glas mladih jasnije čuje, uključujući i na nivou mjesnih zajednica.
Miljana Smiljanić, načelnica Odjeljenja za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta, istakla je da kvalitetna međuopštinska i prekogranična saradnja počiva na čvrstim temeljima i stvaranju prohodnosti za mlade. Kako je navela, strateška dokumenta se donose u parlamentima, ali mladi često nijesu uključeni u te procese, pominju se u vrijeme izbora, dok ih u poslaničkim klupama nema kada se kreiraju politike koje direktno utiču na njihov položaj. Iz prakse je naglasila da je saradnja s mladim ministrima izuzetno podsticajna, jer unose energiju i spremnost na promjene. Smiljanić je posebno naglasila da su u Brčko distriktu uspjeli unaprijediti status mladih kroz stalnu komunikaciju, praćenje njihovih potreba i spremnost da projekte odmah mijenjaju ukoliko se pokažu nedovoljno efikasnim.
Esad Marvić, direktor Škole političkih studija Bosne i Hercegovine, istakao je da je BiH među svjetskim rekorderima po odlasku mladih, što dodatno produbljuje društvene i ekonomske probleme u zemlji. Po njegovim riječima, političke partije često zanemaruju mlade jer ih ne doživljavaju kao svoju glasačku bazu, dok se istovremeno „socijalni mir“ održava novcem koji mladi zarađuju u inostranstvu i šalju svojim porodicama. Ovakav model, naglasio je, nije održiv i odgađa ključne reforme koje bi mladima omogućile da ostanu i grade svoju budućnost u Bosni i Hercegovini.
Almir Čaušević iz Građanske alijanse predstavio je preporuke za povećanje uspješnosti opština u BiH i Crnoj Gori u korišćenju EU fondova, naglašavajući važnost unapređivanja međuopštinske i prekogranične saradnje. Istakao je da EU fondovi nijesu rezervisani samo za velike infrastrukturne projekte, već mogu značajno poboljšati svakodnevni život građana kroz digitalizaciju i modernizaciju administracije, energetsku efikasnost, zaštitu životne sredine, unapređenje vodovodnih i kanalizacionih sistema, razvoj inovacija i prenos znanja. Čaušević je ukazao na potrebu da svaka opština ima stalni projektni tim zaposlen unutar lokalne administracije, uz obavezne konsultacije sa civilnim sektorom, školama, univerzitetima, centrima za socijalni rad i javnim preduzećima, kako bi projekti bili zasnovani na realnim potrebama zajednice.
Trodnevni program završen je predavanjem „Različitost i interkulturalni dijalog – prevencija konflikata kroz inkluziju“ Dušana Medina, diplomiranog arheologa i master menadžera u kulturi i medijima, koji je istakao da bi kroz razgovor o kulturi i kulturnom naslijeđu na širem prostoru Balkana trebalo otvoriti pitanja inkluzivnosti, saradnje, međusobnog razumijevanja i pomirenja. Naglasio je da bi potencijali kulturne baštine trebalo da budu usmjereni na jačanje dijaloga i pomirenja, umjesto na konflikte i potencijalno nasilje, te je predstavio nekoliko pozitivnih primjera primjene kulturno-umjetničkih praksi u promociji pomirenja i međusobnog razumijevanja.
Nakon predavanja, uslijedio je dio pod nazivom „Kulturom za mir“ kroz koji su učesnici i učesnice obišli/le Stari grad Budvu, gdje je Medin prisutnima približio višemilenijumsku prošlost grada i ukazao na činjenicu da se kulturno naslijeđe u turističkim centrima poput Budve ne tretira uvijek na adekvatan način i da nekim važnim aspektima istorije i kulturnog nasljeđa nije posvećena dovoljna pažnja.
Ovaj regionalni skup je aktivnost projekta Obećanje mladih za mir, koji sprovodi Građanske alijanse kroz RYCOgnizing YPS grant šemu, uz podršku Njemačke saradnje i implementaciju od strane RYCO-a.
