U Skupštini Crne Gore danas su otvorene izložbe „Priče iz Srebrenice“ i „Djetinjstvo u ratu: Crteži iz Srebrenice“, organizovane povodom obilježavanja 11. jula – Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, u saradnji Građanske alijanse, Skupštine Crne Gore i Memorijalnog centra Srebrenica.
Izložbe je otvorio potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković, dok su se prisutnima obratili Bojan Božović, ministar pravde, Ivan Radulović, koordinator Programa ljudskih prava i pravde u Građanskoj alijansi, Almir Salihović, predstavnik Memorijalnog centra Srebrenica, i poslanica Kenana Strujić-Harbić.
Otvarajući izložbe, Mirsad Nurković poručio je da genocid u Srebrenici predstavlja trajni ispit ljudske savjesti i opomenu cijelom čovječanstvu. Istakao je da 11. jul nije samo datum u kalendaru, već podsjetnik na vrijednost svakog ljudskog života i na odgovornost da se istina čuva od zaborava. Naglasio je da se ove godine Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici prvi put obilježava u Skupštini Crne Gore, ocijenivši da to predstavlja važan korak u jačanju kulture sjećanja i demokratske odgovornosti institucija. Podsjetio je da je Skupština Crne Gore usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kao i podrškom Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, jasno potvrdila opredijeljenost za očuvanje istorijske istine i dostojanstva žrtava.
Govoreći o izložbama, Nurković je posebno istakao značaj dječjih crteža nastalih tokom rata, ocijenivši da oni predstavljaju snažno svjedočanstvo o stradanju najmlađih i univerzalnu opomenu da nijedno dijete ne smije odrastati u uslovima rata i nasilja. Zaključio je da mir nikada ne smije biti shvaćen kao nešto što se podrazumijeva, već kao vrijednost koja se svakodnevno čuva njegovanjem istine, pravde i ljudskog dostojanstva.
Bojan Božović poručio je da genocid u Srebrenici predstavlja jednu od najtežih rana savremene evropske istorije i zločin koji su međunarodni sudovi nedvosmisleno okvalifikovali kao genocid. Istakao je da nijedno odgovorno društvo ne smije relativizovati niti negirati sudski utvrđene činjenice, naglašavajući da pravda počiva na istini i individualnoj odgovornosti, a ne na kolektivnoj krivici. Božović je ocijenio da organizovanje ovakvih događaja u Skupštini Crne Gore potvrđuje opredijeljenost države da njeguje kulturu sjećanja, poštuje žrtve i gradi društvo zasnovano na pravdi, dijalogu i pomirenju.
Ivan Radulović istakao je da posebno ohrabruje činjenica da se izložbe posvećene Srebrenici ove godine organizuju upravo u Skupštini Crne Gore, što predstavlja važan iskorak u institucionalnom njegovanju kulture sjećanja. Upozorio je da se tema genocida u Srebrenici prečesto koristi za dnevno-političke obračune, dok žrtve ostaju u drugom planu, naglašavajući da sjećanje na genocid mora biti zajednička odgovornost cijelog društva. Posebno je ukazao na potrebu snažnijeg obrazovanja mladih o genocidu u Srebrenici i odlučnijeg suprotstavljanja istorijskom revizionizmu i negiranju zločina.
Radulović je podsjetio i na višegodišnju saradnju Građanske alijanse sa Memorijalnim centrom Srebrenica, u okviru koje su organizovane studijske posjete za mlade i predstavnike političkih partija, kao i brojne aktivnosti usmjerene na promociju ljudskih prava, suočavanje s prošlošću i razvoj kulture sjećanja. Istakao je da organizovanje ovih izložbi predstavlja nastavak zajedničkih napora da se istorijske činjenice približe građanima i doprinese izgradnji društva zasnovanog na istini i odgovornosti.
Almir Salihović podsjetio je na više od osam hiljada ubijenih bošnjačkih muškaraca i dječaka, odajući počast svim žrtvama i njihovim porodicama koje već tri decenije dostojanstveno čuvaju istinu o svojim najmilijima. Naglasio je da trajni mir može biti izgrađen jedino na istini, pravdi i iskrenom suočavanju s prošlošću. Govoreći o izložbi „Priče iz Srebrenice“, istakao je da ona kroz lične predmete i svjedočanstva govori o ljudima, njihovim životima, porodicama, planovima i snovima, podsjećajući da žrtve nijesu bile brojke, već pojedinci čije je dostojanstvo nasilno prekinuto. Dodao je da Memorijalni centar, čuvajući činjenice i uspomenu na žrtve, istovremeno radi na obrazovanju novih generacija kako bi prepoznale opasnosti mržnje, dehumanizacije i negiranja zločina.
Kenana Strujić-Harbić otvorila je svoje obraćanje pričom majke Nure Alispahić, koja je u genocidu izgubila supruga i dvojicu sinova, ističući da njena sudbina predstavlja samo jednu od hiljada tragičnih priča koje svjedoče o razmjerama počinjenog zločina. Naglasila je da, uprkos presudama međunarodnih sudova i brojnim dokazima, i dalje postoje pokušaji relativizacije i negiranja genocida, upozoravajući da se istina ne može osporiti političkim porukama niti propagandom. Istakla je da Crna Gora mora ostati dosljedna vrijednostima istine, pravde i poštovanja prema žrtvama, te da obrazovanje mladih o genocidu u Srebrenici predstavlja jedan od ključnih preduslova da se slični zločini više nikada ne ponove.
Izložba „Priče iz Srebrenice“ postavljena je u holu Skupštine Crne Gore, dok se izložba „Djetinjstvo u ratu: Crteži iz Srebrenice“ nalazi ispred zgrade Skupštine. Obje izložbe biće otvorene za posjetioce do 15. jula, pružajući građanima priliku da se kroz autentična svjedočanstva, lične predmete i dječje crteže upoznaju sa iskustvima žrtava genocida i doprinesu očuvanju kulture sjećanja.
