Demokratija se ne svodi samo na izbore i usvajanje zakona. Ona podrazumijeva institucije koje rade u interesu građana, vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava, politički dijalog i spremnost društva da prihvati različitosti, poručeno je sa Foruma Škole političkih studija Crne Gore „Perspektive demokratije u savremenom crnogorskom kontekstu – Mogu li evropske integracije obnoviti demokratske vrijednosti“, održanog u Skupštini Crne Gore povodom Međunarodnog dana demokratije.
Forum je organizovala Građanska alijansa u saradnji sa Skupštinom Crne Gore, koji je okupio alumniste i polaznike/ce Škole političkih studija, predstavnike institucija, civilnog društva i akademske zajednice, koji su razgovarali o stanju demokratije u Crnoj Gori, političkom dijalogu, ulozi građana i institucija, kao i o tome može li evropski put biti snažniji pokretač demokratskih promjena u zemlji.
Forum su otvorili uvodnim obraćanjima Boban Stanišić, generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Lejla Dervišagić, šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori i Milan Radović, programski direktor Građanske alijanse.
Boban Stanišić govorio je o ulozi parlamenta u evropskim integracijama i istakao značaj saradnje vlasti i opozicije kada je riječ o zakonima iz evropske agende.
„Usvajanje zakona iz evropske agende dvotrećinskom većinom pokazuje da je članstvo u Evropskoj uniji šansa jedne generacije i strateški cilj oko kojeg ne postoje granice između vlasti i opozicije. Zatvaranje poglavlja nije uspjeh nijedne pojedinačne partije ili vlade, već zajednički rezultat svih institucija i političkih aktera koji su prepoznali ovu istorijsku šansu.“, kazao je Stanišić.
Lejla Dervišagić podsjetila je da se demokratija danas suočava sa izazovima koji nijesu postojali u istom obliku u prethodnim decenijama. Polarizacija, dezinformacije, nepovjerenje u institucije i razvoj novih tehnologija mijenjaju način na koji građani dolaze do informacija i učestvuju u javnom životu.
Govoreći o inicijativi „Novi demokratski pakt za Evropu“, Dervišagić je ocijenila da odgovor na nove izazove ne može biti samo vraćanje na stare modele.
„Na demokratske izazove 21. vijeka ne možemo odgovarati isključivo metodama iz prošlosti. Ne radi se o tome da iznova izmišljamo demokratiju, već da obnovimo naš pristup, ojačamo povjerenje građana i prilagodimo institucije novim realnostima, u čemu je predstojeće predsjedavanje Crne Gore Komitetom ministara Savjeta Evrope izuzetna prilika“, poručuje Dervišagić.
Milan Radović kazao je da demokratske institucije ne mogu same garantovati kvalitet demokratije. Za njihovo funkcionisanje, kako je istakao, potrebni su građani i politički akteri koji razumiju i poštuju demokratske vrijednosti.
Govoreći o radu Škole političkih studija Građanske alijanse, Radović je podsjetio da je njen cilj da kroz obrazovanje i dijalog doprinese razvoju demokratske političke kulture, posebno među sadašnjim i budućim donosiocima odluka.
„Demokratija se ne završava održavanjem izbora niti samim članstvom u Evropskoj uniji. Ona zahtijeva vladavinu prava, zaštitu ljudskih i manjinskih prava, prihvatanje različitosti i kritičko mišljenje“, kazao je Radović.
Na panelu Foruma govorili su prof. dr SonjaTomović-Šundić, prof. dr Miloš Bešić, prof. dr Nebojša Vučinić i Stefan Đukić.
Sonja Tomović–Šundić demokratiju je posmatrala prije svega kao pitanje vrijednosti i odnosa prema građaninu. Ukazala je da institucije, partije i izbori jesu važan dio demokratskog sistema, ali da bez građana koji razumiju svoja prava i odgovornosti nema ni stabilne demokratije.
Posebno je govorila o pluralizmu i različitostima, ocjenjujući da one ne moraju biti prepreka zajednici, već mogu biti njena vrijednost ukoliko postoji spremnost na razgovor i poštovanje drugih.
„Različitosti ne moraju biti prepreka zajednici. Naprotiv, pluralizam, rasprava i tolerancija mogu biti osnova za izgradnju moderne političke zajednice. Građanin je temelj građanske demokratije, nisu samo institucije. Odgovoran građanin će i stvarati odgovorne institucije, jer institucije ne funkcionišu same po sebi – one su u rukama građana“, ocijenila je Šundić.
Miloš Bešić otvorio je širu perspektivu, ukazujući na probleme sa kojima se suočavaju demokratije širom svijeta. Govorio je o trendu demokratske regresije i o tome kako sve složeniji politički, ekonomski i tehnološki sistemi otežavaju građanima da razumiju procese koji direktno utiču na njihov život.
Kao jedan od posebno ozbiljnih izazova izdvojio je koncentraciju informacija i tehnološke moći, ali i potrebu da se sačuva prostor za slobodan razgovor i stvarno učešće građana u donošenju odluka.
„Posebnu opasnost vidim u koncentraciji informacija i tehnološke moći, kao i u rastu ekonomskih nejednakosti. U takvom ambijentu, demokratija mora pronaći način da sačuva prostor slobodnog razgovora, informisanog odlučivanja i stvarnog učešća građana. Demokratija je zapravo zona slobode koja počiva na slobodnom razgovoru, odnosno dijalogu, i, vrlo bitno, kolektivnom donošenju odluka“, upozorio je Bešič.
Nebojša Vučinić bio je kritičan prema ideji da bi samo članstvo u Evropskoj uniji automatski donijelo demokratsku transformaciju. Ukazao je da evropske integracije mogu unaprijediti institucije i procedure, ali da same po sebi ne mogu riješiti duboke političke i društvene podjele.
Prema njegovim riječima, za razvoj demokratije potrebno je ograničiti i kontrolisati vlast, ali i postići kompromis oko najvažnijih pitanja koja dijele društvo.
„Demokratski sistem mora podrazumijevati vlast koja je ograničena, kontrolisana i smjenjiva. Bez kompromisa nema demokratije. Ono što treba u ovom momentu Crnoj Gori jeste istorijski kompromis i to je preduslov za razvoj”, ocjenjuje Vučinić.
Stefan Đukić u prvi plan stavio je kvalitet političkog dijaloga. Ocijenio je da se u Crnoj Gori razgovor često svodi na smjenu izjava, replika i kontrareplika, bez stvarne namjere da se čuje druga strana.
Posebno je ukazao na parlament kao mjesto na kojem bi dijalog trebalo da bude najizraženiji, ali gdje se, kako je rekao, pluralizam često pretvara u „monolog u grupi“.
„Pluralizam smo sveli na kulturu monologa u grupi. Svi govore, a malo ko iz toga izlazi oplemenjen. Poenta dijaloga nije samo da kažemo ono što mislimo, već da čujemo drugu stranu i da iz razgovora izađemo informisaniji i spremniji da preispitamo vlastite stavove“, kaže Đukić.
Forum je pokazao da evropske integracije mogu biti snažan podsticaj demokratskim reformama, ali da članstvo u EU samo po sebi ne može promijeniti političku kulturu i odnose u društvu. Kvalitet demokratije, kako je zaključeno, zavisi i od institucija, građana, političkog dijaloga i spremnosti da se različiti interesi rješavaju kroz razgovor i kompromis.
