Evropski put Crne Gore ne podrazumijeva samo ispunjavanje pregovaračkih obaveza, već i spremnost institucija da odgovore na nove migracione izazove, potrebe tržišta rada i zaštitu ljudskih prava. To je bila centralna tema modula „Na pragu Evrope – između novih granica i odlaska ljudi“, koji je Građanska alijansa organizovala od 20. do 22. novembra u hotelu Tara u Bečićima, za alumniste i alumnistkinje Škole političkih studija Crne Gore.
Tokom trodnevnog programa razgovarano je o usklađivanju vizne politike sa Evropskom unijom, upravljanju migracijama i sistemu azila, primjeni evropskih pravnih standarda, kao i o izazovima iseljavanja crnogorskih građana i integracije osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita.

Modul je otvoren panelom „Na granici evropskih ambicija i domaćih mogućnosti“, na kojem su predstavnici ministarstava vanjskih i unutrašnjih poslova, Ivana Đukanović i Dragan Dašić, govorili o obavezama koje evropske integracije donose u oblasti vizne i migracione politike.
Đukanović je istakla da je usklađivanje vizne politike sa EU obaveza Crne Gore na evropskom putu, ali i proces koji zahtijeva pažljivo usklađivanje evropskih standarda sa potrebama turizma i privrede. Najavila je uvođenje elektronskih viza i modernizaciju viznog sistema, uz potrebu jačanja administrativnih kapaciteta i strateškog planiranja potreba za stranom radnom snagom.
Dašić je upozorio na izazove upravljanja migracijama, nedovoljne kadrovske kapacitete i dodatne obaveze koje bi članstvo u EU moglo donijeti sistemu azila. Naglasio je da Crna Gora mora razvijati dugoročno održiv sistem, zasnovan na efikasnijim procedurama, saradnji institucija i ravnoteži između potreba privrede, bezbjednosti i prava građana.
Drugog dana modula, dr Sanja Grbović, saradnica na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, govorila je o načelu non-refoulement, koje zabranjuje prisilno vraćanje osoba u države u kojima im prijeti progon, mučenje ili nečovječno postupanje. Kroz međunarodne pravne standarde i praksu evropskih sudova ukazala je na obavezu individualne procjene rizika, ali i na pravne izazove koje otvara novi Pakt EU o migracijama i azilu. Posebno je razmatran odnos između pooštravanja graničnih procedura i očuvanja prava na međunarodnu zaštitu.

Slobodan Raščanin iz Kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori predstavio je stanje u oblasti azila, prava i obaveze tražilaca međunarodne zaštite i izazove sa kojima se suočava nacionalni sistem. Govoreći o novom evropskom Paktu o migracijama i azilu, ukazao je da njegova primjena neće zahtijevati samo izmjene zakonodavstva, već i pripremu institucija, digitalizaciju, bolju razmjenu podataka i jačanje prihvatnih kapaciteta. Naglasio je značaj saradnje različitih sektora, uz očuvanje prava na azil i djelotvorne zaštite ljudskih prava.

Na panelu „Od evropskih zakona do pravne zaštite u Crnoj Gori“, ministar pravde Bojan Božović istakao je da pristupanje EU predstavlja istovremeno politički i reformski proces, u kojem se geopolitičke okolnosti prepliću sa rezultatima rada državne administracije. Govoreći o poglavljima 23 i 24, ukazao je na značaj političke volje, institucionalnih reformi i dosljedne primjene evropskih standarda. Osvrnuo se i na otvorena bilateralna pitanja sa Hrvatskom, uključujući ratno nasljeđe, nestala lica, restituciju i razgraničenje, naglašavajući značaj međudržavne saradnje i međunarodnog prava u njihovom rješavanju.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić ocijenio je da se evropski interes za proširenje podudara sa rezultatima reformskih napora Crne Gore, ali da usvajanje standarda predstavlja tek prvi korak. Prema njegovim riječima, njihov stvarni značaj ogledaće se u dosljednoj primjeni i kvalitetu pravne zaštite građana. Ukazao je i na širi značaj evropskih integracija za stabilnost regiona, kao i na potrebu da se otvorena granična pitanja rješavaju na osnovu međunarodnog prava i pravnih argumenata.
Na panelu „Crna Gora između odlaska svojih i dolaska drugih“, Ivan Ivanović, v.d. generalnog direktora Direktorata za kreiranje i realizaciju politika i programa Ministarstva dijaspore, i Nataša Vuksanović, samostalna savjetnica u Direkciji za integraciju stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom Ministarstva unutrašnjih poslova, razgovarali su o tome kako Crna Gora može bolje da iskoristi potencijal svoje dijaspore, stvori uslove za povratak iseljenika i istovremeno obezbijedi uspješnu integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita.

U razgovoru sa Ivanovićem poseban fokus bio je na Strategiji saradnje sa dijasporom i iseljenicima za period 2026 – 2030. i mogućnostima da se kroz njenu primjenu uspostave konkretniji mehanizmi podrške povratnicima, uključujući ideju otvaranja kancelarije za povratnike. Razmatrano je kako znanje, profesionalno iskustvo, međunarodne veze i investicioni potencijal dijaspore mogu doprinijeti razvoju Crne Gore, ali i koje prepreke država mora da otkloni kako bi povratak postao realna opcija. Posebno je naglašena važnost stvaranja boljih uslova za zapošljavanje, profesionalni razvoj i kvalitet života, kako bi Crna Gora bila zemlja u kojoj građani žele da ostanu, a oni koji su otišli prepoznaju priliku da se vrate.
U dijelu razgovora sa Vuksanović razmatrani su izazovi integracije osoba sa odobrenom međunarodnom zaštitom, posebno u ostvarivanju prava na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i stanovanje. Otvorena su i pitanja administrativnih prepreka, institucionalnih kapaciteta i saradnje različitih sektora kako bi zakonom garantovana prava bila dostupna i u praksi. Panel je tako povezao dva važna pitanja za budućnost Crne Gore, kako održati i obnoviti veze sa ljudima koji su otišli i kako omogućiti onima koji u Crnoj Gori pronalaze zaštitu da postanu ravnopravni članovi društva.





