Unesite ključnu riječ

Građanska alijansa poziva sve subjekte u društvu da daju doprinos u izgradnji i razvoju demokratije u Crnoj Gori.

Sjutra se obilježava 15 godina od donošenja odluke Generalne skupštine UN o proglašenju 15. septembra za Međunarodni dan demokratije, pozivajući sve članice, vladine i nevladine organizacije da ubuduće taj dan obilježavaju kao dan borbe za ostvarenje demokratskih ideja. Crna Gora se obilježavanju ovog dana pridružila 2013. godine.

Poimanje demokratije pretrpjelo je različite izmjene, ali suštinski demokratija se razumije kao jednako pravo za sve građane. Crna Gora se predstavlja kao demokratska država, jednaka za sve njene građane. Jednakost građana ogleda se u istoj mogućnosti pristupu pravosuđu, obrazovnom i zdravstvenom sistemu, jednakim pravima pri zapošljavanju; kraće rečeno – jednaka prava u svim životnim oblastima. U Crnoj Gori mnoge od ovih prava nemamo ili su nam uskraćena. Za demokratsku državu potrebne su jake i nezavisne institucije, potrebno je nezavisno pravosuđe i, što je ključno, izostanak političkog uticaju pri donašenju odluka koje nemaju politički karakter. Politička kriza u kojoj se Crna Gora nalazi zasigurno je pokazala još dublji jaz između onog što političke elite nazivaju demokratijom i stvarnog stanja. U osnovi, postoji podjela na dvije vrste demokratije – reprezetativnu i direktnu. U Crnoj Gori možemo reći da vlada reprezentativni oblik demokratije, a to je da građani putem izbora biraju svoje predstavnike, što je danas dovelo do toga da je demokratija upravo zarobljena u rukama predstavnika građana.

Vlada Crne Gore mora biti svjesna da snosi u društvu najveću odgovornost, jer donosi odluke i raspolaže sa najviše resursa. Promjenom vlasti 30. avgusta 2020. desile su se važne, pozitivne promjene, kao što su dobri socijalni programi i rad na boljem životnom standardu, povećana je transparentnost u radu Skupštine i Vlade, otpočeta je efikasnija borba protiv korupcije. Ipak, građani su očekivali promjene, oslobođene institucije, vladavinu prava, izostanak partijskog zapošljavanja, što se nije desilo. Ovo je izazvalo veliko razočaranje građana i na još jednom primjeru pokazalo da je put razvoja i napretka ka demokratskom društvu vrlo otežan, što mora biti alarm državnim vlastima da moraju mnogo intenzivnije raditi na izgradnji demokratskih principa i na taj način stvoriti čvrste, realne temelje za put ulaska u EU.