Građanska alijansa (GA) već je upozorila da prioritet u radu Parlamenta mora biti proces izbora sudija Ustavnog suda, no kako se to nije desilo obavještavamo javnost da će vjerovatno nakon 13. septembra nastupiti potpuna blokada rada Ustavnog suda.
Podsjećamo da zbog nerješavanja ovog pitanja broj sudija Ustavnog suda od ukupno predviđenih sedam, u ovom trenutku je četiri a jedan od njih četvoro 13. septembra ispunjava uslove za starosnu penziju, čime neće postojati kvorum za rad i odlučivanje Ustavnog suda.
Podsjećamo da je članom 39 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore predviđeno da Ustavni sud odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti na sjednici svih sudija, kao i na sjednici vijeća sastavljenog od troje sudija kada odlučuje o ustavnoj žalbi.
Članom 25 Poslovnika Ustavnog suda Crne Gore je definisano da se na sjednicama Ustavnog suda odlučuje o ustavno-sudskim predmetima i o predmetima po ustavnoj žalbi ukoliko na sjednici vijeća nije donijeta jednoglasna odluka.
Iz svega prethodno navedenoga možemo vidjeti da je rad Ustavnog suda u kojem se nalazi troje sudija ograničen, a i za ono što mogu da rade neophodno je da njihove odluke budu jednoglasne.
Nakon što na prethodnoj sjednici Ustavnog odbora nije došlo do izbora makar jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda, Odbor je 1. avgusta objavio novi poziv za izbor četiri sudije Ustavnog suda. Rok za prijavljivanje kandidata je 30 dana od dana raspisivanja Javnog poziva. Dok će lista prijavljenih kandidata biti objavljena na internet stranici Skupštine Crne Gore i dostupna javnosti najmanje 10 dana od dana objavljivanja kako propisuje Zakon o Ustavnom sudu u članu 10.
Tako imamo svega 12 dana od završetka roka za prijavljivanje kandidata do totalne blokade Ustavnog suda. Ako se uzme da od 1. septembra treba proći nekoliko dana da se sačekaju eventualne dostave putem pošte; te da se sazove sjednica Ustavnog odbora na kojoj bi se formirala komisija koja bi utvrdila validnost kandidatura i dostavila konačnu listu kandidata koju bi na ponovljenoj sjednici Ustavnog odbora isti trebalo da potvrdi i zakaže javna saslušanja koja bi se obavila najvjerovatnije u terminima od 3, 4 dana; te nakon toga da se ponovo sazove sjednica na kojoj bi se glasalo o kandidatima sasvim je jasno da Ustavni odbor ne može do 13. septembra završiti svoj posao. Još manje je vjerovatno da će Parlement izglasati jednog ili više sudija Ustavnog suda do tog roka.
Dakle, treba istaći da sada više nije samo problem koji se javno saopštava i najviše diskutuje da će u izbornim sporovima izostati odluke Ustavnog suda, što jeste uslov za legalne i legitimne izbore, već problem nastaje tim više što blokadom ove institucije nije moguće okončati preko 250 predmeta u kojima se raspravlja o ustavnosti zakona i drugih opštih pravnih akata i u najvećem nije moguće postići bilo kakvu azurnost. Naprotiv u preko tri hiljade podnijetih žalbi čiji će se broj samo povećavati usled blokade suda, može dovesti da Evropski sud za ljudska prava, iako je Ustavom Crne Gore, propisana utavnu žalbu proglasi kao nedjelotvorno pravno sredstvo. To bi bio izuzetno težak udarac za zaštitu ljudskih prava i slodoba i Crnu Goru bi vratilo najmanje 20 godina unazad kada je u pitanju isntitucionalna i sudska zaštita ljudskih prava i sloboda.
To pokazuje koliko je bio neodgovoran i nepromišljen čin da se na upravo na završenoj sjednici ne izglasa makar jedan sudija ustavnog suda, čime bi se izbjegla ova situacija koja neminovno kao što vidimo, vodi blokadi ustavnog suda a na koji period tek treba vidjeti. Političke elite su na primjeru Ustavnog suda pokazali veliku nepromišljenost i umjesto da su se dosadašnji registrovani problemi rješavali i jačali kapaciteti Ustavnog suda kao što su da i bez ove situacije, kada je sud radio u punom kapacitetu prosječno vrijeme donošenja odluka je bilo tri godine što je neprihvatljivo, pa su i rok za donošenje odluka od 18 mjeseci same sudije ukinuli što je sa aspekta Evropskog suda za ljudska orava opet neprihvatljivo.
Na kraju, ovakav scenario je apsolutno u suprotnosti sa proklamovanom EU agendom i zato se otvoreno postavlja pitanje ko je i zašto srušio deblokirajući paket kada je u pitanju Ustavni sud i Sudski savjet koji je trebalo da dovede da Crna Gora dobije 15. oktobra pozitivno mišljenje Evropske komisije.
Milan Radović,
Programski direktor NF Građanska alijansa
