Obrazloženje nadležnih se ponavlja i kako kažu : „ne postoji interesovanje crnogorskih komercijalnih banaka“. Takav stav banaka, naravno, ne treba da čudi, jer većina toga novca završi u njihovim matičnim (inostranim) bankama. Ćerke banke rade u interesu majki banaka.
GA podsjeća da je nepostojanje zakonskih mogućnosti kojima bi se banke obavezale na uspostavljanje direktnog platnog prometa sa Srbijom, glavni argument Centralne banke Crne Gore za loše postojeće stanje. Pri tome „zaboravljaju“ da su još davne 2007. godine guverneri centralnih banaka Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine potpisali Sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja. On, između ostalog, podrazumijeva da se korisniku sredstava ne naplaćuje provizija na novčani priliv. Godinu kasnije, stvoreni su i svi tehnički uslovi za uspostavljanje direktnog platnog prometa između dvije zemlje.
GA napominje da je dužnost monetarne vlasti u Crnoj Gori da djeluje kao fiskalni agent i savjetnik države štiteći finansijske interese njenih građana. U vremenu ekonomske krize i tendencije rasta zaduživanja, smatramo da je odgovornost Centralne banke da osmisli ambijent i pomogne u uspostavljanju regulative koja će smanjiti troškove svojim građanima. Stoga, GA sugeriše da bi oni trebali da budu ti koji će inicirati neophodne zakonske promjene i usklađivanje propisa zbog čijeg odsustva se dozvoljava gubitak značajnih sredstava a koja bi umjesto u trezore ino banaka mogla biti preusmjerena u „odmrzavanje“ penzija, povećanje socijalnih davanja, izgradnju novih vrtića, studentskog doma, bolnice, skloništa za beskućnike…
Sanja Rašović
Program dobrog upravljanja
Građanska alijansa
