U prvih 100 dana rada Vlade Crne Gore, ističu se ključni politički događaji koji su oblikovali njen budući put. Postignut je dogovor sa opozicijom o nadzoru nad popisom stanovništva, a dinamizacija pregovora sa Evropskom unijom dobila je ubrzanje, podstaknuta izborom ključnih ljudi u pravosuđu.
Kompletiranje izbora nosilaca pravosudnih funkcija predstavlja značajan korak za daljnje reforme u pravosuđu. Posebno se ističe važnost otvorenog dijaloga i postavljanja interesa građana u prvi plan kao glavni motiv kojim treba da se rukovode svi donosioci odluka. Deblokada procesa Evropskih integracija predstavlja uspjeh Vlade, s dinamičnom međunarodnom aktivnošću i imenovanjem glavnog pregovarača. Održavanje Crne Gore izvan sive liste organizacija za sprečavanje pranja novca predstavlja ključnu ekonomsku i međunarodnu prednost.Ova postignuća daju Vladi snagu za intenziviranje najavljenih reformi.
Ističemo značajnim i formiranje radnih grupa za sva pregovaračka poglavlja, a posebno onih za poglavlja 23 i 24, ali smatramo da bi i Savjet za vladavinu prava što prije morao biti uspostavljen, te da u narednom periodu mora da intezivira svoj rad. U ovom kontekstu otvara sa pitanje funkcionisanja Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, koji jeste jedno veoma značajno tijelo, ali čiji rad u narednom periodu treba intezivirati kako bi se u ovoj oblasti postigli značajniji rezultati. Iako ne spada u nadležnost rada Vlade, važno je napomenuti da je Savjetu Agencije za sprečavanje korupcije istekao mandat 31. jula 2023. godine, a da shodno Zakonu o sprečavanju korupcije članove Savjeta bira Skupština, na predlog Odbora za antikorupciju. S tim u vezi, što prije treba započeti proceduru izbora novog Savjeta Agencije. Ovo naglašavamo iz razloga izazova sa kojima se suočavamo u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Osvrćući se na imenovanje VDT-a, naglašavamo važnost stvaranja uslova za nesmetan rad i suštinsku nezavisnost tužilačke organizacije.
U ekspozeu predsjednika Vlade, Ministarstvo pravde je imalo značajnu ulogu, a najavljen je niz reformi koje se trebaju sprovesti u narednom periodu. Procesi su pokrenuti, u toku je formiranje radnih grupa, ali važno je postojanje jasnog plana s rokovima za isporuku najavljenih rezultata.
Vlada Crne Gore se mora striktno pridržavati Ustava Crne Gore prilikom donošenja odluka i ne smije dozvoliti da se u pravnom prometu nađu odluke u čiju se ustavnost sumnja. Konkretno, kada je riječ o Uredbi o zastupniku Crne Gore pred sudom u Strazburu trebalo je sačekati stav Ustavnog suda i nakon toga donijeti adekvatnu odluku u konkretnoj stvari. Smatramo da najavljene izmjene člana 179 ZKP-a, kojima se predviđa eliminisanje oslobađanje optuženih nakon tri godine bez prvostepene presude nijesu u skladu sa principima poštovanja ljudskih prava kojima svi težimo. Takođe, izmjene zakona po hitnom postupku treba da budu izuzetak, a ne pravilo i tome se pribjegava samo kada tako nalažu okolnosti i kada se na taj način štiti javni interes.
Pitanje usvajanja izmjena seta medijskih zakona je u prethodnom periodu dugo bilo odlagano, pa je značajno što je Ministarstvo kulture i medija ponovo aktuelizovalo ovo pitanje i najavilo njihovo usvajanje na proljećnom zasijedanju. Tim prije što će izmjene doprinijeti unapređenju medijske scene i pluralizmu medija u Crnoj Gori, a u prvom redu doprinosu slobodnog rada medija, te unapređenju kvaliteta rada lokalnih medija. Zato je važno da se nakon toliko izmjena i pregovora konačno usvoje izmjene seta medijskih zakona.
Pitanjima rodne ravnopravnosti nije posvećena dovoljna pažnja u prethodnih 100 dana rada Vlade. Kao inicijative za poboljšanje stanja u toj oblasti prepoznajemo aktivnosti poslanica u Skupštini Crne Gore i odbornica u lokalnim parlamentima koje pokušavaju kroz udruživanje u ženske odborničke klubove i mreže ženskih odborničkih klubova da utiču na promjenu položaja žena u društvu. Povezivanje odborničkih klubova sa Ženskim klubom Skupštine Crne Gore predstavlja dobar pravac djelovanja i pokazuje da postoje pitanja koja prevazilaze partijske interese i na kojima predstavnice svih političkih subjekata mogu zajedno raditi. U tom pogledu, Građanska alijansa sprovodi aktivnosti formiranja lokalnih ženskih odborničkih klubova, te njihovog umrežavanja, a gdje su već ostvareni značajni rezultati. Dodatno, javnost je imala priliku da se upozna sa dokumentom Vlade Crne Gore u 2023. godini koji se odnosi na stvaranje uslova za povećanje broja policijskih službenica u 2023 – 2024. godini, te bi bilo značajno da javnost dobije informaciju o stepenu realizacije mjera predviđenih planom aktivnosti u navedenom dokumentu.
Izazov predstavlja situacija u sektoru bezbjednosti, gdje neslaganja oko imenovanja na ključnim pozicijama zaustavljaju napredak i prijeko potrebne korijenite reforme. Kao što smo i ranije ukazivali, bitno je voditi iskren dijalog oko svih otvorenih pitanja i doći do održivih rješenja u korist cjelokupnog društva. Status quo nije dobro rješenje. Treba istaći preduzimanje konkretnih inicijativa u cilju rješavanja nedostatka kadra u Upravi policije zbog penzionisanja jednog značajnog broja njenih pripadnika, kao i najave da će veliki broj ljudi po istom osnovu napustiti Upravu policije u narednih godinu dana. Zapošljavanjem svršenih genaracija polaznika policijske akademije koji su veoma dugo čekali na radni angažman predstavlja jedan od značajnih iskoraka u pravcu prevazilaženja ovog prolema. Međutim, ovaj iskorak neće u potpunosti riješiti problem kada je riječ o policijskim službenicima koji se nalaze na višim pozicijama za koje je potreban VII1 stepen stručne spreme. Dugoročnom rješavanju ovog problema treba pristupiti sistemski.
I dalje svjedočimo novim negativnim postupcima pripadnika Uprave policije kao što su prekomjerna upotreba sile što je dovelo do teških tjelesnih povreda, u slučaju koji se nedavno dogodio u Beranama, uzimanje mita na graničnom prelazu od državljanina Hrvatske i slično. Pozdravljamo odlučnost ministra Šaranovića da se kroz reformu ovog sektora stane na kraj ovakvim pojava i ohrabrujemo ga da što prije otpočne sa aktivnostima u tom smislu.
Ono što je novina koja je obilježila prethodni period i treba je istaći, iako nije konkretna aktivnost Vlade Crne Gore, odnosi na činjenicu da odobravanje uslovnog otpusta, odnosno, skraćenje kazne zatvora osuđenim licima više neće zavisiti od bezbјednosnih procјena koјe su do sada vršili policiјski službenici. Osim toga, uslovnim otpustom više neće moći ni da se odredi kazna kućnog zatvora. Ove promјene usliјedile su pošto јe Ustavni sud usvoјio iniciјativu koјu јe podnio advokat Marko Radović koјom јe tražio ukidanje spornih odredbi Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti.
Vlada Crne Gore treba u nevladinim organizacijama da prepozna partnere i da iskoristi stručni potencijal koji one imaju, a sve u cilju donošenja što kvalitetnijih odluka u raznim oblastima, što u konačanom donosi benefite državi i građanima.
S obzirom na navedenu analizu, jasno je da su ovi prvi koraciVlade pokazali određene pozitivne i negativne aspekte. Iako je ostvaren napredak u nekim ključnim područjima, ostaje prostor za poboljšanja u nekim drugim područjima kao što su borba protiv korupcije ili unapređenje obrazovnog sistema. Nadamo se da će Vlada nastaviti raditi na ostvarivanju svojih ciljeva i služiti građanima na najbolji mogući način.
