Oštro oko monitora nijesu izbjegle ni privatne zdravstvene ustanove. Preko stotinu obilazaka pretočenih u više od 200 sati su donijeli nove rezultate. Monitori su zabilježili primjetan napredak u radu medicinskog osoblja dok su se druga kršenja bitnih komponenti ponovila i u drugom ciklusu monitoringa.
Kako je istraživanje pokazalo predstojeci ljetnji odmori nijesu uticali na rad medicinara.Tako su odgovorno pristupali poslu i u čak 97 odsto slučajeva počinju na vrijeme sa smjenom. U odnosu na prošli krug zabilježen je pomak za punih 10 odsto. Najnovije istraživanje je pokazalo da u slučaju kašnjenja svi pacijenti budu informisani zašto doktori kasne i kad će pregled početi. Ovo je značajan napredak u odnosu na zimski krug monitoring kada su pacijenti u 22 odsto slučajeva ostajali uskraćeni za ove informacije.
Rezultati su pozitivni i kada govorimo o pauzama jer u svega zanemarljivih 1 odsto posmatranih slučajeva medicinari produže ispijanje kafe ili ostale jutarnje rutine. Odnosno sve pauze se zavrsavaju na vrijeme. Što je takođe pomak u odnosu na rezultat od prošlog puta.
Iako je vrijeme ordiniranja doktora istaknuto u gotovo 80 odsto posmatranih objekata, osluškivanjem problema građana monitori su zabilježili da se 22 odsto pacijenata požalilo da ta postavka nije adekvatna njihovim potrebama. U prošlom krugu je 16 odsto ispitanika imalo takav stav. I u ovom krugu su monitori prisustvovali pojavi da medicinari ne nose svoje ID kartice. Tako u gotovo 30 odsto slučajeva osoblje ne želi da pokaže svoj identitet pacijentima.
Podsjećamo da zbog kršenja ove stavke iz Zakona o pravima pacijenata slijedi novčana kazna u rasponu od 1.500 do 20.000 eura. U odnosu na zimski ciklus gotovo 10 odsto više medicinara se odlučilo da poštuje Zakon pa je i u ovom polju zabilježen napredak. Telefoni su i ovoga proljeća uporno zvonili, a u svega 2 odsto slučajeva osoblje je ignorisalo zvonjavu. U preko 20 odsto slučajeva medicinari su rijetko podizali slušalicu dok je u oko 70 odsto slučajeva osoblje revnosno odgovaralo na svaki poziv. I dalje su velike gužve krivci za sve propuštene pozive a medicinari su ovoga proljeća imali i više strpljena za pacijente.
Podatak za pohvalu je da su monitori tokom dvomjesečnog nadgledanja zabilježili samo 1 slučaj da je osoblje bilo neljubazno prema budućim pacijentima. Što je ogroman napredak u odnosu na 30 odsto slučajeva koliko je zabilježeno u prošlom monitoringu.
Izgleda da su pacijenti u bolnicama dobrim dijelom solidarni, tako u preko 40 odsto slučajeva propuštaju hitne slučajeve, trudnice, djecu i penzionere. No, preko polovina pacijenata i dalje insistira da se poštuje red. Pa tako godine, hitnost i drugo stanje po njima nijesu povlastica.
Monitori su u ovom krugu primili i neke ozbiljne pritužbe od pacijenata. No, za javno iznošenje ovakvih tvrdnji građani ipak nijesu imali hrabrosti. Mit o nedodirljivosti ljekara, navika ili strah- pitanje je za nadležne. Ili nas same.
Monitori Gradjanske alijanse koji su pomno nadgledali rad osoblja u bijelim mantilima, zabiljezili su da se, gotovo kao i u prošlom turnusu, u 70 odsto slucajeva pacijenti zale na sistem zakazivanja, od cega 50 odsto rijetko. Smanjio se broj ispitanika kojima je sistem zakazivanja odgovarajuci, pa je umjesto 34, sad nesto manje od 30 odsto onih koji nemaju primjedbi.
I dalje zabrinjava brojka od 79 odsto pacijenata koji se žale na dugo čekanje pri ukazivanju pomoci u sekundarnim zdravstvenim ustanovama, od čega njih 39 odsto to čine ali- rijetko, dok ostatak nije imao iskustvo sa dugim cupkanjem u mjestu.
Da je uzrok čekanju – ulazak u ordinaciju preko veze ili preko reda, smatra 68 odsto pacijenata, sto je napredak u odnosu na prethodnih 86 odsto. Od toga 51 odsto sve rjedje ima zamjerke na takve manire. Preostalih 32 odsto pacijenata misljenja je da na hodniku sve funkcionise po propisima.
Medicinari iz Bara ipak smanjuju guzvu u hodniku, tako sto , kako tvrdi nas monitor sa primorja, clanove rodbine uvode u svoje radne sobe, gdje im suptilno kroz dim cigarete znaju saopstiti da se uz odredjenu svotu novca , zdravstvena usluga koju inace placamo, jos moze poboljsati.
Iako je, prema rijecima tamosnjih pacijenata, u Baru na pomolu mito I korupcija, bolnica se moze pohvaliti podatkom da je najzad u potpunosti dostupna osobama sa invaliditetom. No, u cetinjsku bolnicu Danilo I , pacijenti sa hendikepom I dalje moraju uz pratnju, jer pristupne rampe nema. Ovaj monitoring je pokazao da cak 43 odsto bolnica nije pristupacno za osobe sa invaliditetom.
Osim pacijentima sa invaliditetom, situacija je losa i po one koji sa lomovima zavrse na ortopediji u KCCG. Naime, neki od njih zasigurno ce sjediste dok cekaju potraziti na podu, jer dovoljnog broja mjesta za sjedenje – nema.
Monitori kazu da u 86 odsto slucajeva pacijent zna da postoji Zastitnik njihovih prava u zdravstvu, međutim informacije o načinu na koji mu se mogu obratiti prava su enigma, jer su ili na mjestima gdje se to slabo vidi ili ih nema uopšte. Možda su zato ovoga puta i izostale prituzbe upucene zaštitniku.
Manir ulaska u ordinaciju tokom pregleda pacijenta jos nije iskorijenjen, ali za razliku od zimskog istrazivanja, kada su monitori posvjedocili da se u trecini slucajeva ovako krsi zakon, sada tek u 23 odsto slucajeva imamo ulazak u ordinaciju tokom pregleda. Privatne klinike, koje su I proslog puta prosle nase filtere, ni najmanje se nijesu potrudile da ispostuju Zakon, pa monitori ni sada nijesu pronasli da ijedna od njih ima Zastitnika prava pacijenata ili obavjestenje kako uputiti prigovor.
