Nova Vlada Crne Gore je kao jedno od svojih ključnih programskih obećanja predstavila unapređenje prakse po pitanju usklađivanja kadrovske politike sa principima ljudskih prava, transparentnosti i vladavine prava.
Međutim, u proteklom kvartalnom periodu Građanska alijansa je uočila brojne propuste prilikom imenovanja javnih funkcionera i smatra da se već sada moraju ozbiljno razmotriti – kako bi nova Vlada u ranoj fazi svog mandata ispravila te anomalije.
Preuzimanje javne uprave nakon državnih izbora u atmosferi galopirajuće pandemije i ekonomskog kraha za sobom je povlačilo neophodnost obnavljanja povjerenja građana u profesionalizma javne uprave, a sve u cilju jačanja javne podrške daljem radu i rješavanju nagomilanih problema.
Međutim, umjesto promjena, svjedočimo nastavku nekih veoma loših praksi, počevši od procedura za imenovanje državnih funkcionera, pa do zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda na vodećim pozicijama u javnoj upravi.
Građanska alijansa već deceniju prati zastupljenosti brojčano manjih naroda (manjina) u javnoj upravi i u kontinuitetu ukazujemo na neadekvatne politike po tom pitanju. Od 205 imenovanih funkcionera u mandatu nove Vlade, samo 7 dolazi iz reda manjina, dok manje od trećine pozicija pokrivaju žene. Dostupni podaci, do kojih smo došli preko sajta Vlade i Službenog lista, ukazuju da su pripadnici manjina imenovani na nižim radnim mjestima, te da ih nema u redovima državnih sekretara i direktora direktorata tj. pomoćnika ministara, a poznato je da ni jedan ministar ne dolazi iz reda manjina.
Kada su u pitanju proceduralni propusti po pitanju imenovanja funkcionera, Vlada nije ispoštovala Odluku o objavljivanju materijala sa sjednice Vlade Crne Gore donijete još 7. jula 2011. godine. Pomenuta Odluka veoma jasno navodi da Vlada treba da objavi na sajtu i materijalima sa sjednica, preijedloge rješenja o imenovanju, postavljenju i razrješenju. U posmatranom kvartalnom periodu Vlada na svom sajtu nije objavila rješenja koja su se odnosila na oko 40 imenovanja, dok su ista objavljena u Službenom listu.
Pored toga, od početka svog mandata, na brojnim mjestima pomoćnika imenovana su nova lica koja obavljaju te funkcije kao vršioci dužnosti. Mnogi od njih su postavljeni na ove pozicije bez ikakvog objavljenog konkursa, već je samo saopšteno ime novih funkcionera.
Upravo je takva praksa tokom prethodnih vlada bila jedna od glavnih meta kritika tadašnje opozicije. Stoga Vlada mora početi sa ispunjavanjem svojih predizbornih obećanja i u skladu sa zakonskim procedurama birati i postavljati lica na ovakve pozicije koje su od vitalnog značaja za funkcionisanje i napredak cijelog sistema. Takođe, neophodno je ubrzati izlazak iz „VD“ stanja, gdje ćemo imati institucije koje će raditi u svom punom pravnom kapacitetu, tj izabrati ih u zakonskoj proceduri.
Možda i najvažniji problem su tzv. partijska imenovanja. S obzirom na dosadašnje postupke Vladen i snažne zahtjeve vladajućih partija o zapošljavanju „po dubini“, uprkos važećim zakonskim procedurama – sve su veće šanse da ćemo i u nastupajućem periodu umjesto stručnih referenci nastaviti da svjedočimo da partijske knjižice i lični odnosi imaju veću težinu. Ovakav scenario je građanima već poznat i sigurni smo da oni koji su svojim glasovima doveli nove strukture na vlast ne žele nastavak negativnih praksi prethodne vlasti. Drugim riječima – građani ne žele samo nove ljude, već (i) nove prakse, stvarne reforme i promjene.
Poseban problem na koji takođe ukazujemo je brzo mijenjanje i ovako izabranih funkcionera ili promjena odluka neposredno pred imenovanje, što govori o lošoj strategiji i koordinaciji, koja ne koristi poznate metode politike menadžmenta ljudskim resursima, već ukazuje na samovoljne činove. Povrh toga, svjedočimo i o imenovanjima kadrova koji nemaju ni obrazovnih, ni profesionalnih kontakata sa resorima na koja bivaju imenovani.
Zbog svega navedenog, neophodno je da Vlada pod hitno revidira svoje dosadašnje odluke i postupke, da prekine sa praksom koju su pripadnici vladajuće većine konstantno kritikovali za vrijeme bivše vlasti i da se podsjeti da dobrobit države i opšti interes građana mora uvijek biti na prvom mjestu.
