Na Međunarodni dan tolerancije možemo zaključiti prema brojnim parametarima da nestaju kapaciteti crnogorskog društva za toleranciju koji su prije svega počivali na principima Marka Miljanova i antifašizmu.
Ovaj dan treba sve ljude na svijetu da podsjeti da je poštovanje i uvažavanje razlika uslov mira, stabilnosti i napretka naroda i država. Zato danas podsjećamo da su države članice UN 16. novembra 1995. godine usvojile Deklaraciju o principima tolerancije u kojoj je istaknuto da tolerancija nije ni povlađivanje ni ravnodušnost, već poštovanje širokog spektra kultura, oblika izražavanja i humanosti i predstavlja priznanje univerzalnih ljudskih prava i sloboda drugih.
Da bi tolerancija postojala, moraju postojati volja i spremnost da se prihvati drugačije od onoga na šta smo navikli ili u šta lično vjerujemo. Poštovanje, prihvatanje i uvažavanje bogatstva različitosti, posebno je važno za nas u Crnoj Gori i predstavlja osnov za unapređenje i napredak, ali prije svega način da budemo ljudi. Ipak, etnička distanca nikada nije bila veća, dominatno su već decenijama isključene i nalaze se u teškim uslovima života osobe sa invaliditetom, Romi i Egipćani, pripadnici LGBT zajecnice. Žene rade za nižu platu od muškaraca, veoma je rašireno porodično nasilje uz opšteprihvaćeno društveno tolerisanje ove pojave, neistraženi su ratni zločini, a motivi koji su bili dominatni tokom činjenja istih gotovo da žive u istom procentu i na svim nivoima – od sportskih terena, političkih događaja do vršnjačkog nasilja.
Podsjetićemo i da je Crna Gora bila utočište brojnim izbjeglicama tokom rata devedestih i pokazala visok nivo tolerancije, ali kao da nije naučila da se ona njeguje i nadograđuje. Naši kapaciteti za toleraciju kao da su nestali, pa umjesto da se dičimo intekulturalnošću, mi se utrkujemo da pokažemo da smo bolji od onih “drugih“. I kao nikada prije, ne želimo da čujemo drugačije mišljenje, te je kultura dijaloga na niskom nivou.
Nova politička, ekonomska i zdravstvena realnost ne smije da bude prepreka, već upravo dodatni stimulans da država Crna Gora cijeni i vrednuje toleraciju kao naše bogastvo. Ovo posebno mora doći do izražaja u vrijeme najveće krize današnjice COVID-19, koja je crnogorskom društvu donijela nove izazove, a koje je već opterećeno teretom nekoliko godina duge tranzicije. Institucije sistema moraju kroz konkretne aktivnosti i postupanja zasnovana isključivo na usvojenim međunarodnim i domaćim standardima u skladu sa ljudskim pravima i vladavinom prava da šalju snažne i direktne poruke društvu kako na ovaj dan tako i svih drugih dana u cilju promovisanja univerzalnih ljudskih vrijednosti. One se moraju temeljno i dugoročno ugrađivati u sve društvene strukture i njima se ne smije licitirati, inače budućim generacijama nećemo ostaviti mnogo od nasleđa kojim se ponosimo.
