Unesite ključnu riječ

PREISPITATI NAČIN RADA KOMISIJE ZA PRAĆENJE POSTUPANJA NADLEŽNIH ORGANA U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE

PREISPITATI NAČIN RADA KOMISIJE ZA PRAĆENJE POSTUPANJA NADLEŽNIH ORGANA U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE

Jedan od predavača na seminaru, gdin Veran Matić, predsjednik Komisije za istragu ubistava novinara u Srbiji, kazao je da je neophodna motivacija svih, i članova Komisije i nadležnih organa, da se pronađu naručioci i počinioci ubistava novinara.

Matić je, komentarišući rad Komisije za istraživanje ubistava novinara u Srbiji, kazao da postoji veliko povjerenje među svim članovima tog tijela i predstavnika institucija.
„Svako čini maksimum i u svakom trenutku ja, kao predsjednik Komisije, mogu zatražiti pomoć premijera i vodećih ljudi u Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) , ukoliko postoji bilo kakava naznaka opstrukcije iz tih institucija”, rekao je Matić na seminaru.
Prema njegovim riječima, iako je mandat Komisije da utvrdi način na koji su vođene istrage, prioritet je ipak doći do rješenja, odnosno otkriti počinioce i nalogodavce ubistava novinara. Istraživanje na taj način je, kako je naveo Matić, specifično, ali on smatra da i u Crnoj Gori može uspjeti.
Neophodno je, kako smatra, provjeriti i volju nadležnih institucija da se pribavi dokumentacija i da se dozvoli Komisiji da uradi „na najbolji mogući način svoj posao”.
„Ako tako nešto nije moguće, Komisija može donijeti i tu vrstu zaključka i tražiti da se izvrši neka vrsta redefinisanja sastava Komisije, načina na koji se ona formira i njenih ciljeva”, ocijenio je Matić.
Na seminaru je izlagao i gdin Lawrence Kilman, generalni sekretar globalne organizacije WAN IFRA, koji je kazao da je ugroženost slobode medija problem je koji postoji u cijelom svijetu, a tokom nekoliko prvih mjeseci ove godine na svjetskom nivou život je izgubilo 16 novinara.

kilman
Članstvo WAN-IFRA, kako je kazao Kilman, broji više od 18 hiljada novina, 15 hiljada internetskih stranica i više od tri hiljade medijskih kuća iz 120 različitih država, a cilj joj je da podstiče slobodu medija, njihovu ekonomsku nezavisnost i izdavaštvo. Daily Press je jedina crnogorska članica te asocijacije, koja je najveći globalni predstavnik medija. Kilman je predstavio globalnu perspektivu slobode medija, navodeći da problemi u toj oblasti postoje širom svijeta.
„Ovi problemi nijesu jedinstveni samo za Crnu Goru”, rekao je on.
Kilman je dodao da je dobro što je formirana Komisija za praćenje rada nadležnih organa u istragama za slučajeve napada na novinare. „Pozdravljam napore da se bavite pitanjem koje je zabrinjavajuće na globalnom nivou”.

Zaštita novinara, kako je ukazao Kilman, ne bi trebalo da bude ograničena samo na službene novinare, već na sve one koji, na bilo koji način i u bilo kojoj formi obavljaju novinarski posao.
„Potrebno je zaštiti novinarsku profesiju”, rekao je on.
Kilman je rekao da je najviše kidnapovanja novinara zabilježeno u Meksiku, gdje, kako je objasnio, čest slučaj da novinare otimaju narko karteli.
Na pitanje koja je država, osim Ukrajine, najproblematičnija u Evropi kada je u pitanju sloboda medija, on je odgovorio da se Turska može smatrati „najtužnijim slučajem”.
Oni su, kako je objasnio, imali potpunu slobodu medija a posljednjih godina, u ime antiterortizma, ona se smanjuje. „Tamo je više novinara u zatvorima nego u bilo kojoj državi”.
„Oni ne prave razliku između novinarstva i terorizma”, rekao je Kilman.
Učesnici su imali priliku da čuju i doskorašnjeg specijalnog izvjestioca za slobodu izražavanja Savjeta UN za slobodu medija, Frenk La Rue, koji je kazao da napad na novinare nije napad na pojedince ili medijske kuće već na cijelo društvo, ocijenio je poručujući da je najvažnije prekinuti nekažnjivost.

la rue1
Prema njegovim riječima, krivični postupak i istraga su ključni, pa je jedan od načina rješavanja slučajeva napada na novinare osnivanje posebne funkcije tužioca za te slučajeve.
Le Rue je kazao da izgovor za neriješene slučajeve ili nepokretanje istage ne smije biti to što se ne zna da li je napad, ili ubistvo, izvršeno iz privatnih razloga ili je posljedica novinarskog posla. „To je loš izgovor, istrage se moraju pokretati”.
„Fundamentalni problem je nekažnjivost za napade na novinare, nedostatak zadovoljenja pravde i istrage, a to je glavna odgovornost države. Zadatak države je postizanje pravde, a pravda proizilazi iz istrage”, objasnio je Le Rue.
Svaki neriješeni slučaj, kako je rekao, može biti posmatran kao najava da će se još sličnih problema desiti.
Problem postoji, kako smatra, djelimično i zbog toga što se čini da se svi slažu da je novinarstvo opasna i rizična profesija, pa se vrlo često time pojedini slučajevi opravdavaju. „Morate da prihvatite da možete biti u opasnosti ako odlučite da budete novinari”.
„Najbitnije je da se prekine nekažnjivost”, poručio je on.
Potrebno je riješiti konkretne slučajeve i na taj način pokazati volju da se obezbijedi sigurnost medija, odnosno onih koji se bave novinarstvom.
„Problem je što fali istraga, a to se nekad opravdava time da svi znaju da je novinarski posao opasan”, ponovio je Le Rue.
U napadima na medije, kako je naglasio, ide se dalje od napada na pojedince ili pojedine medijske kuće, „to je napad na cijelo društvo”.
Na pitanje direktorice Akcije za ljudska prava (HRA) Tee Gorjanc Prelević, da li smatra da je dobro rješenje da se, u svrhu kažnjivosti i smanjenja slučajeva napada na novinare, izmijeni Krivični zakonik tako što će se za napade na novinare uvesti veće kazne, Le Rue je kazao da to nije neophodno.
Prema njegovim riječima, nije toliko važno imati veće kazne za napadače na novinare, koliko je važno da se otkrije ko je odgovoran i da odgovorni bude kažnjen.
Le Rue je kazao da je jedna od opcija uvođenje funkcije „posebnog tužioca za novinare”.
On bi, kako je objasnio Le Rue, bio specijalizovan za slučajeve napada na novinare. „Istraga je bitnija od same kazne”.
On je pohvalio osnivanje Komisije za praćenje rada nadležnih organa u slučajevima napada na novinare u Crnoj Gori, ocjenjujući da je to jedan od prvih koraka.
Le Rue je ukazao na činjenicu da i demokratske i stabilne države imaju ozbiljne probleme sa nasiljem na novinarima.
Prema njegovim riječima, vrlo je važno odrediti obaveze države i njene odgovornosti u razrješavanju slučajeva nasilja nad novinarima. „Prije svega je neophodno tačno utvrditi odgovornost državnih organa”.
Vrlo često nije poznat izvor nasilja, odnosno naručilac napada na novinare, pa se, kako je rekao Le Rue, nerijetko postavlja pitanje šta država može uraditi po tom pitanju.
„Država je obavezna da zaštiti sve svoje građane od nasilja, uključujući i novinare”, kazao je Le Rue, dodajući da država ima obavezu da vrši istrage kad god je neki njen građanin napadnut.
„Ali oni prvo moraju biti informisani da bi mogli da učestvuju”, rekao je on, objašnjavjući da u suprotnom građani nijesu u prilici da učestvuju u donošenju odluka.
Osnovna uloga medija je, kako je naglasio, da učine da društvo stalno bude informisano, uz poštovanje principa različitosti i pluraliteta.
On se osvrnuo na napad na francuski časopis Šarli Ebdo, navodeći da to nije napad samo na novinare i medijsku kuću, već napad na slobodu govora francuskog društva.
„Ne kvalifikujem taj napad, ne govorim o tome da li su karikature provokativne, dobre ili loše. To bi bilo kao da se kaže da je žena bila žrtva silovanja zato što je nosila kratku suknju i time to izazvala”, objasnio je on.
Karikature su, kako je poručio, dio slobodnog novinarstva koje imaju svoju poruku. „Mogu nam se sviđati ili ne, ja ne branim sadržaj, već slobodu objavljivanja”.
Prema riječima Le Rua, novinar može biti i loš, ali on zbog toga ne smije trpjeti nasilje.
„Svaki napad na novinare je test za demokratski sistem”, kazao je on, dodajući da države na to moraju da obrate posebnu pažnju.
Država, kako je naglasio, mora da štiti slobodu govora i prava novinara, bez obzira na to jesu li dobri ili ne. „Oni svi imaju ista prava i država mora da brani funkciju informacije”. Na seminaru je izlagala i gdja Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka HRA.