Kako je navedeno u medijima, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv dva pripadnika komunalne policije, a povodom optužbe građanina za zlostavljanje od 2018. godine, što ukazuje da je tužilaštvu trebalo čak četiri godine da podigne pomenutu optužnicu. U skladu sa međunarodnim standardima, ovaj slučaj ispitivanja navoda je neblagovremeno procesuiran, imajući u vidu da se ovakve vrste slučajeva moraju smatrati prioritetnim. Tim prije što su optuženi službena lica koja imaju široka ovlašćenja kada je riječ o primjeni sredstava prinude i vršenja uticaja na svjedoke i same žrtve.
Navešćemo nekoliko međunarodnih propisa koji idu u prilog navedenoj tvrdnji. Praksa Evropskog suda za ljudska prava ukazuje na to da istraga u slučajevima zlostavljanja mora biti hitna i bez nepotrebnih odlaganja. Uz to, članom 12 Konvencije protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka, čija je Crna Gora potpisnica, propisano je da nadležni organi neodložno izvrše nepristrasnu istragu svaki put kad postoje opravdani razlozi da se posumnja da je akt torture izvršen. Zatim, Američka konvencija o ljudskim pravima članom 1 propisuje da se od država potpisnica zahtijeva da sprovedu neodložnu i temeljnu istragu o svakom navodu da se slučaj torture desio. Instanbulskim protokolom je propisano da su “države obavezne prema međunarodnom pravu da sprovedu istragu po prijavljenim slučajevima torture, bez odlaganja i nepristrasno.”
Sve ovo ukazuje da je tužilaštvo moralo efikasnije reagovati, ali i da je potrebno revidirati Zakon o komunalnoj policiji, a po pitanju njihovih ovlašćenja o primjeni sile i sredstava prinude. Zapravo, bilo je za očekivati da do ovakvih situacija može doći još kada su zakonom data značajna ovlašćenja komunalnoj policiji među kojima je i mogućnost upotrebe fizičke sile, ručnog spreja, službene palice kao i sredstva za vezivanje.
Još prilikom donošenja Zakona tokom 2014, Građanska alijansa je ukazivala na određene propuste u samom zakonu, odnosno da zakon u članu 23. navodi da lice zatečeno u narušavanju komunalnog reda koje predstavlja prekršaj, komunalni policajac može lišiti slobode u skladu sa zakonom kojim se uređuje prekršajni postupak. Takođe podsjećamo i da je Građanska alijansa ukazivala na neophodnost ustanovljavanja mehanizama kontrole u slučaju prekoračenja ovlašćenja i povrede prava građana, kao i potrebu donošenja obrazaca za pisanje izvještaja o primjeni sredstava prinude od strane komunalnih policajaca.
Upravo su se upozorenja i reakcije Građanske alijanse pokazale opravdanim, jer bi se adekvatnim izmjenama zakonskih rješenja spriječile pojave ovakvih i sličnih slučajeva. Zato je potrebno da se još jednom preispitaju uslovi za primjenu ovog zakona i da se odmah krene u stvaranje sistemskih uslova za njegovu primjenu.
Pozivamo nadležne da izvuku pouku iz ovog slučaja i otklone sve nedostatke u pogledu legislative, na koje smo i ranije ukazali, a državno tužilaštvo da dosljedno primjenjuje praksu Evropskog suda za ljudska prava i obaveze navedene u međunarodnim dokumentima.
