O značaju izvršnog postupka najbolje govori stav Evropskog suda za ljudska prava koji je rekao da izvršenje sudskih odluka treba tretirati kao sastavni dio osnovnog ljudskog prava na pravično suđenje u razumnom roku. Stoga je sistem javnih izvršitelja bila stvarna potreba, a ne samo faza za ispunjavanje evropskih kriterijuma.
Od uvođenja instituta javnih izvršitelja u naš pravni siustem, znatno se poboljšala izvršnost presuda, pa konačno pravičnost ima pun smisao što govore i svi podaci. Iako je trenutno angažovano 29 od predviđenih 52 javna izvršitelja od kojih neki pokrivaju više opština, oni su imali u radu preko 20.000 predmeta i naplatili su preko 35 miliona eura potraživanja. I vremenski rok u kom se potraživanja naplaćuju je znatno skraćen na šta ukazuje zakon o izvršenju i obezbjeđenju, koji propisuje da se o predlogu za izvršenje odlučuje u roku od pet dana od podnošenja predloga. No, dosadašnji rad je pokazao i određene propuste u radu javnih izvršitelja čime svakako ne želimo da umanjimo dosadašnji pozitivan efekat u njihovom radu.
Naime, iako je Zakon o izvršenju i obezbjeđenju jasan da se rješenje o izvršenju mora dostaviti izvršnom dužniku, često se dešava da se izvršni dužnik sa blokadom svog računa zbog namirenja potraživanja, upozna tek kada mu računi budu blokirani. Takođe, zbog neznanja i neupućenosti, izvršni dužnici često odmah izvršavaju nametnutu obavezu, koja je možda bez osnova iako imaju mogućnost prigovora. Ovakavih primjera u posljednje vrijeme imamo sve više. Član 47. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju kaže da na rješenje o izvršenju, rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju predloga za izvršenje, može se izjaviti prigovor u roku od pet dana od dana dostavljanja rješenja. Prigovor se podnosi sudu, odnosno javnom izvršitelju koji je odlučivao o predlogu za izvršenje. Javni izvršitelj je dužan da spise predmeta dostavi sudu, u roku od pet dana radi odlučivanja po prigovoru. Napominjemo da su razlozi za podnošenje prigovora sljedeći:
1) sud, odnosno javni izvršitelj koji je donio rješenje o izvršenju nije nadležan; 2) isprava na osnovu koje je određeno izvršenje nema svojstvo izvršne isprave; 3) odluka na osnovu koje je određeno izvršenje nije izvršna; 4) odluka na osnovu koje je određeno izvršenje ukinuta je, poništena ili preinačena; 5) poravnanje na osnovu kojeg je određeno izvršenje poništeno je; 6) rok za namirenje potraživanja nije prošao ili nije nastupio uslov koji je određen poravnanjem; 7) izvršenje je određeno na stvarima, novčanom potraživanju i drugim pravima koji su izuzeti od izvršenja, odnosno na kojima je mogućnost izvršenja ograničena; 8) potraživanje je prestalo na osnovu činjenice koja je nastupila poslije izvršnosti odluke ili prije toga, ali u vrijeme kad izvršni dužnik to nije mogao da istakne u postupku iz kojeg potiče izvršna isprava ili ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastupila poslije zaključenog poravnanja;9) izvršni povjerilac odložio je ispunjenje obaveze za vrijeme koje još nije isteklo; 10) protekao je rok u kojem se, u skladu sa zakonom, može predložiti izvršenje; 11) potraživanje nije prešlo na izvršnog povjerioca, odnosno obaveza nije prešla na izvršnog dužnika.
Takođe, javni izvršitelji u praksi prave još jedan propust u poštovanju Zakona. Naime, prilikom javnih objavljivanja u medijima, javni izvršitelji i dalje krše Zakon o zaštiti podataka o ličnosti jer i dalje dostavljaju JMBG izvršnog dužnika, na šta je Građanska alijansa ukazivala, a što je potvrdila i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodnom pristupu informacijama. O svemu je informisana i Komora javnih izvršitelja.
Ovim putem pozivamo Komoru javnih izvršitelja koja u okviru svojih nadležnosti, kada je u pitanju kontrola rada javnih izvršilaca da preispita ove navode, Ministarstvo pravde kao krovnu instituciju da pomno prati njihov rad i da bez ustezanja primjenjuje zakon i oduzima licence onim javnim izvršiteljima koji rade suprotno zakonu. Iako Komora ima obavezu kontrole rada izvršitelja makar jednom godišnje, pozivamo ih da pojačaju kontrole i na taj način istovremeno preventivno djeluju.
Iako je ovo jedan od načina informisanja građana sa ovim institutom koji još uvijek građani nedovoljno poznaju, pozivamo Ministarstvo pravde i Komoru javnih izvršitelja da povećaju aktivnosti u dijelu upoznavanja građana sa svojim pravima kada su javni izvršitelji u pitanju. Da bi zakon zaživio mora se poštovati do kraja, a upravo javni izvršitelji moraju biti najbolji primjer.
Zoran Vujičić
GA, koordinator programa vladavine prava
