Povodom Svjetskog dana izbjeglica (20. juna), prisjećamo se svih ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove i zemlje zbog rata, progona, kršenja ljudskih prava, unutrašnjih sukoba, elemantarnih nepogoda i drugih razloga.
Vodeći godišnji izvještaj UNHCR-a “Globalni trendovi raseljavanja u 2022. godini”, navodi da je broj ljudi raseljenih usljed ratova, progona, nasilja i kršenja ljudskih prava dostigao rekordnih 108,4 miliona krajem 2022.godine. To je za 19,1 miliona ljudi više nego prethodne godine i predstavlja najveći porast na godišnjem nivou do sada. Ovaj podatak nam mora biti podstrek da mi kao država koja je posvećena poštovanju i primjeni konvencija koje uređuju ovo pitanje, moramo još snažnije raditi na poboljšanju prava izbjeglica i pružiti podršku onima koji su u potrebi.
Od globalnog broja raseljenih, 35,3 miliona su činile izbjeglice, odnosno, lica koja su prešla međunarodnu granicu u potrazi sa bezbjednim i boljim životom. Veći dio, 58 posto ili 62,5 miliona lica je raseljeno unutar sopstvenih zemalja usljed sukoba i nasilja. Tokom 2022. godine, glavni pokretač raseljavanja bio je rat u Ukrajini. Broj izbeglica iz Ukrajine skočio je sa 27.300 na kraju 2021. na 5,7 miliona na kraju 2022. godine. Trenutno u Crnoj Gori pod privremenom zaštitom boravi 4953 lica iz Ukrajine koji su pobjegli od rata, od kojih su njih 1259 djeca. Broj izbjeglica iz Ukrajine je u stalnom porastu. Brojke su takođe potvrdile da zemlje sa niskim i srednjim prihodima, a ne one bogate, pružaju utočište najvećem broju ljudi, bilo mjereno ekonomskim parametrima ili udjelom u stanovništvu.
Građanska alijansa u saradnji sa UNHCR-om u Crnoj Gori, od 2019. godine pruža besplatnu pravnu pomoć tražiocima azila, koja uključuje i zastupanje pred domaćim institucijama, kao i podršku u integraciji i pristup neophodnim socijalim servisima, tržištu rada i obrazovanju. GA pruža besplatnu pravnu pomoć licima sa prostora bivše Jugoslavije i licima u riziku od apatridije. Takođe, kao odgovor na veliki priliv lica iz Ukrajine, otvorili smo kancelarije u Baru i Herceg Novom i angažovali jednog pravnog savjetnika u Budvi kako bi pojačali podršku sve većem broju izbjeglica iz Ukrajine, koji su uglavnom smješteni u primorskim opštinama.
Ukupno posmatrano, pravni sistem kada su u pitanju migracije Crne Gore je u visokoj mjeri usklađen sa pravnom tekovinom EU, dok primjena zakona u određenim djelovima i dalje predstavlja značajan izazov. Crna Gora treba posebno da jača kapacitete za upravljanje mješovitim migracionim tokovima, pri čemu posebnu pažnju treba usmjeriti na povećanje ljudskih i materijalnih resursa posvećenih upravljanju granicama i sistemu registracije izbjeglica i migranata. Jednako je važno da u narednom periodu Crna Gora nastavi sa jačanjem normativne aktivnosti, s ciljem potpunog usaglašavanja sa pravom EU, uz konstantno jačanje ljudskih i materijalnih kapaciteta u oblasti azila.
Tokom 2022. godine je 8326 osoba je izrazilo namjeru da zatraži međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, a svega njih 175 je podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu, dok je njih osam na kraju i dobilo neki vid međunarodne zaštite u Crnoj Gori. Što se tiče 2023. godine, do sredine juna 1627 osoba je izrazilo namjeru da zatraži međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, a svega njih 53 lica je podnijelo zahtjev, dok je njih osam do sada dobilo međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori. Sa druge strane, Crna Gora je omogućila svim izbjeglicama iz bivše Jugoslavije, koje su to željele, da se integrišu u Crnoj Gori. Ipak, njih 63 je još uvijek u postupku trajnog rješavanja njihovog pravnog statusa.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica, tradicionalno i ove godine smo organizovali događaj u Baru, gdje će nam se pridružiti i predstavnici lokalnih, republičkih i međunarodnih institucija kao i same izbjeglice koje se nalaze na teritoriji Crne Gore. Događaj je planiran za 21. maj na platou Dvorca kralja Nikole sa početkom u 19h. Više o događaju na https://gamn.org/obiljezavamo-svjetski-dan-izbjeglica/.
