Danas kada obilježavamo Dan crnogorskog sudstva, ističemo da je Crna Gora jedina država u Evropi koja nema funkcionalan Ustavni sud. Izborni ciklusi u Crnoj Gori su krenuli bez Ustavnog suda, što dovoljno govori o političkoj odgovornosti Parlamenta. Politički subjekti nijesu uspjeli da naprave kompromis i izaberu sudije Ustavnog suda, kako bi pravni sistem Crne Gore imao osnovni preduslov za funkcionisanje. Tako se neodgovornost političkih subjekata direktno reflektuje na pravni i politički sistem države. Osim što će ovo uticati na mogućnost da se neće moći proglasiti zvanični rezultati nedavno sprovedenih lokalnih izbora, nastaviće se gomilanje predmeta o kojima Ustavni sud treba da odluči. Štaviše, možda i najteža posljedica može nastupiti ukoliko dođe do preispitivanja djelotvornosti ustavne žalbe.
Uz očigledan ogroman problem nedostatka funkcionalnog Ustavnog suda, pred našom državom se nalaze veliki izazovi i sistemski nedostaci u pogledu još nekoliko značajnih pitanja.
Potrebno je sprovesti izbor tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, jer je postojećim članovima mandat odavno istekao. Podsjećamo da su poslanici Skupštine Crne Gore u septembru ove godine odlučili da izaberu samo jednog, umjesto četiri predložena člana Sudskog savjeta, iako je mnogo više kandidata svojom biografijom i radnim iskustvom zasluživalo da dobije priliku da bude član ovako značajnog tijela. Tome su posvjedočile mnoge relevantne adrese, gdje smo od pojedinih dobili i otvorene kritike. Tu su i preporuke Venecijanske komisije i GRECO-a koje se odnose na otklanjanje političkog uticaja u radu Sudskog savjeta, što nas dovodi do neophodnosti ukidanja odredbe kojom je predviđeno članstvo ministra pravde u ovom tijelu. Za realizaciju ove obaveze neophodna je promjena Ustava Crne Gore u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet. U tom cilju, pozivamo nadležne da povedu otvorenu stručnu debatu o tome ko bi umjesto ministra pravde novim rješenjem postao član Sudskog savjeta.
Podsjećamo da je pozicija predsjednika/ce Vrhovnog suda Crne Gore upražnjena od kraja 2020. godine i od tada je na ovoj poziciji još uvijek vršilac dužnosti koji se bira na period od šest mjeseci. Evidentna je neophodnost izlaska iz ovog v.d. stanja, a dodatno zabrinjava i način na koji je raspisan javni oglas za izbor predsjednika/ce Vrhovnog suda Crne Gore prije dva dana. Tačnije, na dnevnom redu V sjednice Sudskog savjeta održane 26. oktobra nije se našla posebna tačka dnevnog reda koja se odnosi na raspisivanje pomenutog oglasa.
Tu su i priprema i usvajanje nove Strategije racionalizacije pravosudne mreže, realizacija programa razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija pravosuđa, koje se moraju naći u vrhu agende nadležnih institucija.
Podsjećamo javnost da, ukoliko ne riješe što prije navedena pitanja vezana za reformu crnogorskog sudstva, politički subjekti će biti jedini odgovorni zbog inhibiranja funkcionisanja pravnog i političkog sistema Crne Gore i njenog puta ka Evropskoj uniji. Zato ih pozivamo da hitno otvore neophodan dijalog i izvrše jako neophodne reforme u pravosuđu, te da je postave među najvišim prioritetima.
