Unesite ključnu riječ

ZABRINJAVAJUĆA PODZASTUPLJENOST U IZVRŠNOJ VLASTI

Naime, od 110 čelnih funkcija u Vladi Crne Gore (predsjednik, potpredsjednik, ministri, direktori direktorata, šef kabineta i savjetnici premijera, generalni sekretar i njegovi zamjenik, pomoćnik i savjetnik) ni na jednoj od njih nema pripadnika romske nacionalnosti, dok je samo jedan pripadnik albanske nacionalnosti. Istraživanje je pokazalo i da je od ukupnog broja, trećina žena, a pritom one uglavnom pokrivaju niže funkcije.

Građanska alijansa oštro osuđuje ovakvu podzastupljenost i poziva Predsjednika i Vladu, da preduzmu hitne i konkretne korake kako bi pripadnici manjinskih naroda bili srazmjerno zastupljeni na vodećim funkcijama u izvršnoj vlasti, što je garantovano Ustavom i zakonskim propisima.

Iako Ustav u članu 8., a Zakon o manjinskim pravima i slobodama u članu 39. jasno definišu da je zabranjena svaka posredna ili neposredna diskriminacija po bilo kom osnovu, dok u članu 79. Ustava, stav 10., a u članu 25. Zakona o manjinskim pravima i slobodama, piše da se pripadnicima manjinskih naroda jemče prava i slobode “na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalnim samoupravama”, te se odredbe u realnosti ne sprovode na adekvatan način niti su pripadnici manjinskih naroda srazmjerno zastupljeni.

Imajući u vidu da, prema zvaničnim podacima sa poslednjeg popisa, u Crnoj Gori živi preko šest hiljada pripadnika romske populacije (oko jedan odsto) neshvatlivo je da uopšte nijesu zastupljeni ni na jednoj od vodećih funkcija. Još drastičnije je to da je od preko 31 hiljade pripadnika albanske populacije u Crnoj Gori,na vodećim funkcijama u izvršnoj vlasti zaposlen svega jedan pripadnik te nacionalnosti. Prema rezultatima popisa stanovništa po polu, u Crnoj Gori živi za oko jedan odsto više žena nego muškaraca pa je i njihova zastupljenost na vodećim funkcijama u Vladi, očigledno nesrazmjerna.

Ovakvim odnosom prema pripadnicima manjinskog naroda ali i prema ženskoj populaciji, Vlada pokazuje nedovoljnu brigu upravo prema onim kategorijama koje bi trebalo da budu prioritetne. Dodatno, ukoliko se ovakav trend nastavi i ubuduće zasigurno će dovesti do rasta nepovjerenja građana u institucije države.

Crna Gora je Ustavom i svojom suštinom uspostavljena kao građanska država i svjesni smo da nacionalna prebrojavanja mogu nekima zasmetati.No, sve izraženijim forsiranjem koncepta nacionalne države i uspostavljanjem koncepta manjinskihprava, obavezali smo se za njihovo poštovanje, pa se na ovom aspektu najhitnije mora poraditi, kako bi svi građani Crne Gore osjetili jednake šanse i doživjeli Crnu Goru kao svoju državu.

Sanja Rašović
Koordinatorka programa dobrog upravljanja