Zločin iz mržnje i govor mržnje je stvar svih nas, društvena pošast koja zahtijeva efikasnu reakciju institucija i civilnog društva posebno imajući u vidu istoriju netrpeljivosti na ovim prostorima. U fokusu javnog foruma su bile relevantne institucije, kao i nevladine organizacije koje se direktno bave prevencijom zločina iz mržnje i govora mržnje a posebno se razgovaralo o mogućnostima saradnje i umrežavanja institucija i organizacija radi efikasnije prevencije. Uloga mladih i uticaj na mlade su bili posebno apostrofirani.
Sa 13 panelista u tri sesije – državne institucije, međunarodni akteri i civilni sektor su dali svoje viđenje stanja u ovoj oblasti. Govor mržnje je sagledan sa stanovišta iskustva i prakse u Crnoj Gori, regionu i Evropi, sa posebnim osvrtom na praksu Suda za ljudska prava u Strasburu.
Uve Merkoter, zamjenik ambasadora SR Njemačke napomenuo je da je ovaj projekat analiziranja govora mržnje u modernim tehnologijama zapravo korak naprijed ka stvaranju časnog društva. On je naglasio i da je pored ogromnih benefita koje je moderna tehnologija donijela, u pojedinim slučajevima omogućila i da dođe do ujedinja mržnje.
Robert Kučarski, menadžer Programa za vladavinu prava i ljudskih prava Misije OEBS-a u Crnoj Gori potvrdio je stav da su mediji, mladi, institucije i organizacije vrlo važni u prevenciji govora mržnje, dok je Abaz Džafić, direktor AEM-a apelovao da mediji nađu zajednički jezik i jedinstvo u borbi protiv govora mržnje te da sa stanovišta regulatora mržnja nije dozvoljena manifestacija slobode izražavanja.
Aleksandar Damjanović, poslanik u Skupštini CG poručio je da ne možemo biti gluvi za govor mržnje u političkim kampanjama, a obraćati pažnju samo na medije, dok je Edin Koljenović iz Regionalne kancelarije za saradnju mladih RYCO posebno apostrofirao da nasilna prošlost regiona opterećuje sadašnjost i budućnost sa mržnjom i da mladim ljudima treba obezbijediti susrete i atmosferu da stvaraju svoje vrijednosti na svojim a ne tuđim iskustvima.
Bojana Jokić iz LGBT Forum Progres saopštila da je samo u ovoj godini bilo sedam napada na LGBTIQ osobe i da je Forum progres do danas od početka godine podnio preko 200 prijava zbog govora mržnje ali da do sada nije bilo kvalifikacija zločina iz mržnje nad LGBTIQ osobama. Samir Jaha iz NVO Mladi Romi je naglasio da su potrebne aktivnosti u kojima se romska populacija upoznaje sa radom institucija i projekti koji targetiraju zajednicke probleme i Roma i većinske populacije.
Sabre Decević iz NVO Djeca Crne Gore je naglasila da čitavi tim škole treba da se uključi u prevenciju i edukaciju kada je u pitanju borba protiv govora mržnje. Mlada aktivistkinja Nina Nikčević iz volonterskog kluba Gimnazije “Slobodan Škerović” potvrdila je da učenici često ne znaju da prepoznaju govor mržnje i prijave te da se danas više priča o ovoj temi i to je dobar trend te da praksa govori da treba raditi na prevenciji i edukaciji djece, mladih i nastavnog osoblja o govoru mržnje.
Po mišljenju predstavnika VDT Podgorica Miloša Šoškića, govor mržnje je uvod u teža krivična djela ako se ne sankcioniše na vrijeme dok je Siniša Bjeković, zamjenik Ombudsmana bio izričit u tvrdnji da imamo još uvijek oklijevanje institucija kada treba goniti ono što je evidentno. Jadranka Vojvodić iz Agnecije za elektronske medije je naglasila da i pored apsolutnog primata slobode govora, međunarodni standardi kažu da je govor mržnje neopravdan i da se može kazniti ukoliko se nađe u medijskim sadržajima. Kako je napomenuo direktor direktorata za mlade pri ministarstvu za Sport i mlade, Nenad Koprivica mladi ljudi su najpodložniji govoru mržnje jer se radi o najaktivnijoj ali i najranjivijoj društvenoj grupi kada je u pitanju ova tema i da zato moraju biti u fokusu koordiniranih napora da se preventivno djeluje.
Na javnom forumu koji će uskoro prerasti u dokumentarac koji će emitovati medij sa nacionalnom pokrivenošću, čule su se preporuke i prijedlozi konkretnih rješenja tokom diskusije kao i mogućnosti saradnje i umrežavanja institucija i organizacija radi efikasnije prevencije. Takođe, naglašena je institucionalna prevencija govora mržnje to jest zakonski okvir, praksa i primjena.
