U Osnovnom sudu u Podgorici u periodu od 01.01.2022. do 15.02.2023. godine formirano je četiri predmeta za krivično djelo zlostavljanje od strane policijskih službenika iz člana 166a Krivičnog zakonika Crne Gore.
Na Međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti podsjećamo da, ako uporedimo sa istim periodom prethodne godine, nije razvijen efikasan sistem u oblasti borbe protiv policijske torture. Nažalost, naši građani su još uvijek u riziku da dožive neki oblik torture od strane policijskih službenika, na čemu se mora mnogo intenzivnije raditi sa zakonskog i institucionalnog nivoa.
O nedjelotvornosti istraga slučajeva navodne policijske torture tokom prethodnih godina su u svojim odlukama govorili Ustavni sud Crne Gore i Evropski sud za ljudska prava, kao što su one vezane za slučajeve Baranin i Vukčević (2015). Za ove slučajeve je prvi put utvrđeno kršenje ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorno vođene istrage policijskog zlostavljanja. Pored nedjelotvornosti istraga, problem predstavlja i postojanje policijske solidarnosti kao što je bio slučaj u posljednjem slučaju torture na graničnom prelazu Sukobin – Murićani. U ovom slučaju, nijedan od policijskih službenika nije odreagovao na ponašanje kolege koji je vidno napadao albanske državljane, a čak su se kasnije pojavili ispred tužilaštva u znak podrške kolegi policajcu. Konačno, i dalje je prisutno iznuđivanje iskaza od građana, ali i blaga kaznena politika koju često prate uslovne osude i koja kao takva nikako ne doprinosi smanjenju pojavnih oblika zlostavljanja.
O navedenim problemima smo govorili i pred članovima Komiteta UN protiv torture (CAT) na redovnoj sjednici u Ženevi 2022. godine. Ukazali smo na postupanja granične policije prema licima koja ulaze u Crnu Goru korišćenjem neregularnih ulaznih mjesta, zatim o pojavi policijske solidarnosti, postupanju policijskih službenika tokom ustoličenja vjerskog poglavara na Cetinju, ali i o stanju u prostorijama za zadržavanje u policijskim stanicama.
Podsjećamo javnost na slučajeve policijske torture u kojima je izostala efikasna istraga, a koji su bili veoma medijski propaćeni od strane domaće i međunarodne javnosti. Među njima su slučaj ubistva bokserskog reprezentativca Saše Pejanovića (2011), prebijanje predsjednika bokserske organizacije Milorada Martinovića (2015), tadašnjeg odbornika SO u Podgorici Nikole Bajčetića (2015), postupak protiv medicinskog tehničara u specijalnoj bolnici u Dobroti (2016), postupak protiv policijskog službenika zbog nasilničkog ponašanja prema V.L. u Podgorici (2017), slučajevi Baranin i Vukčević i drugi…
Učestalost i sličnosti u navedenim predmetima ukazuju da država nije stvorila efikasnu sudsku praksu kad je u pitanju borba protiv policijske torture, zlostavljanja i nekazonita upotreba sredstava prinude. Zato je neophodno raditi na identifikaciji svih odgovornih lica i suočiti ih sa individualnom odgovornošću, kako bi država poslala poruku da se policijska tortura neće tolerisati. Da bi se istraga smatrala djelotvornom, nju treba da vode osobe de jure i de facto nezavisne od onih čije postupke istražuju, i mora biti pokrenuta odmah po saznanju nadležnih organa, te temeljno i bez odlaganja vođena. Međutim, u praksi je zadovoljenje kriterijuma nezavisnosti i nepristrasnosti često problem kad se istrage vode protiv policijskih službenika, imajući u vidu da tužioci moraju sarađivati sa policijom u datom predmetu.
Zato je neophodno pooštravanje kaznene politike za slučajeve torture, a ova krivična djela se moraju naći među onim krivičnim djelima koja ne zastarijevaju, što je jedna od preporuka i Komiteta protiv mučenja UN iz 2014. godine u pogledu izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore. Izmjene Krivičnog zakonika su neophodne i u dijelu onemogućavanja povratka policijskih službenika na radna mjesta koja podrazumijevaju kontakt sa građanina nakon pravosnažne presude za vršenje torture. Potrebne su i izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na način da se propiše da ovu vrstu pomoći moraju imati i osobe koje su zlostavljane od strane policijskih službenika.
Građanska alijansa upravo aktivno prati slučajeve torture u okviru projekta “Bez nekažnjivosti za povredu i kršenje ljudskih prava u Crnoj Gori”, finansiranog od strane Evropske delegacije u Crnoj Gori kroz IPA and Civil Society Facility (CSF) program, koji se implementira u trajanju od 20 mjeseci.
U tom cilju, imamo otvorenu SOS liniju za prijavu slučajeva torture, povrede ljudskih prava i kršenja Kodeksa policijske etike. Pozivamo sve građane koji su pretrpjeli torturu od strane službenika Uprave policije da nam se obrate putem telefona 020/513-687 kako bismo im pomogli u postupcima pred nadležnim institucijama.
