Ekološka korupcija jedan od najvećih izazova u Crnoj Gori
Svi nivoi vlasti trebaju odgovorno gazdovati ekološkim bogatstvima u Crnoj Gori, dok inspekcijske službe moraju ažurnije reagovati na prijave korupcije u oblasti životne sredine i procesuirati ih bez selektivnosti
To je ocjenjeno na konferenciji „Antikorupcijski forum posvećen zaštiti životne sredine“, koji su organizovali BIRN Crna Gora i Građanska alijansa, a na kojoj su govorili predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, ekološki aktivisti i novinari. Prvi antikorupcijski forum koji je posvećen životnoj sredini, održan je uz podršku američkog Stejt Dipartmenta u okviru višegodišnje inicijative posvećene borbi protiv korupcije na lokalnom nivou.
Učesnici konferencije su naglasili da lokalne samouprave moraju sarađivati sa građanima koji prijavljuju korupciju, kao i da sudska vlast mora biti ažurnija i postaviti više standarde sankcionisanja kršenja ekoloških zakona.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju i predsjednik Savjeta za borbu protiv korupcije Momo Koprivica upozorio je da je ekološka korupcija jedan od najvećih izazova sa kojima se susreće Crna Gora. On je kazao da, u partnerstvu sa civilnim sektorom, osnaži borbu protiv ekološke korupcije.
„Svi dokazani oblici korupcije će biti procesuirani. Pružićemo punu, ne samo deklarativnu podršku Specijalnom državnom tužilaštvu. Najvažniji vid protiv ekološke korupcije je borba protiv dosadašnjih namještenih propisa“, naveo je Koprivica.
Izvršni direktor BIRN Crna Gora Vuk Maraš smatra da je posljednji trenutak da država ozbiljno shvati problem korupcije u oblasti životne sredine.
„Godinu dana smo sa našim nacionalnim partnerom Građanskom Alijansom i šest lokalnih partnera – Boka News, Ul-Info, PV Portal, Expeditio, Ozon i Dr Martin Snajder Jakobi radili na pitanjima korupcije u oblasti zaštite životne sredine koja tangiraju direktno građane i zajednice u tim specifičnim područijima. Svi problemi na koje su nam građani i zajednice ukazivali imaju jednu zajedničku tačku – institucije koje su zakazale i ne rade adekvatno svoj posao“, naveo je Maraš.
On je kazao da je tokom projekta podnijeto ukupno 80 inicijativa inspekcijama i nadležnim organima, zahtjeva za slobodan pristup informacijama kao i inicijativa Skupštini i nadležnim ministarstvima.
Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović naveo je da je Crna Gora ostvarila određen napredak u borbi protiv korupcije u oblasti ekologije, pohvalivši aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva koje je otvorilo nekoliko značajnih postupaka.
„Međutim i dalje je situacija za zabrinutost. Svi izvještaji ukazuju da je napredak u ovoj oblasti ograničen i da se implementacija dobijenih preporuka, posebno od naših partnera iz EU, uglavnom ne realizuje ili ne realizuje u potpunosti“, smatra Radović.
On je ocjenio da treba unaprijediti istrage, krivično gonjenje i doći do pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije.
Na panelu „Uloga medija u borbi protiv korupcije u oblasti zaštite životne sredine“ sagovornici su istakli važnost novog Prostornog plana čiji je nacrt na javnoj raspiravi i naveli njegovu stratešku važnost u oblasti ekologije. Predstavnica Ministarstva prostornog plana, urbanizma i državne imovine Milica Abramović kazala je da su u procesu planiranja svi planovi dati javnosti na uvid i odbacila navode da su dosadašnji planovi odražavali interese investitora i funkcionera.
Predsjednik odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje u Skupštini Dejan Đurović upozorio je da su izmjene Zakona o izgradnji objekata i planiranju prostora, koje su usvojene 2017. godine, najgori zakon koji je Skupština Crna Gora izglasala. Đurović je upozorio da je tim zakonom predviđeno da se direktno pomaže investitorima.
Novinar UL info Admir Đoni kazao je da su novinarskim istraživanja došlo do frapantnih podataka koji ukazuju na uništavanje životne sredine.
„Kako objasniti da smo od podmorja u Ulcinju napravili podvodne kontejnere i time rizikujemo živote ribe i morskih organizama, a samim tim i naše živote. Kako opisati bacanje otpada u zaleđu Velike plaže, pa se taj otpad kasnije zapali, kako se ne bi plaćale komunalije lokalnom preduzeću“, rekao je on.
Član Odbora za antikorupciju u Skupštini i bivši premijer Dritan Abazović istakao je da su određene nevladine organizacije bili angažovanije na zaštiti životne sredine nego državni organi. Abazović je istakao da je Vlada koju je vodio imala stotine prijava protiv ekološkog kriminala, a da tužilaštvo nije procesuiralo niti jednu.
„Kada neki investitor želi da uloži novac, on mora od različitih državnih institucija da dobije dozvole za gradnju, što otvara prostor za korupciju. U momentu kada bi budemo imali na papiru šta je industrijska zona, šta je zaštićena zona, šta je turistička zona onda će biti manje prostora za korupciju“, rekao je Abazović.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić kazao je da je najveći prostor za korupciju kod velikih ekoloških problema, poput upravljanja otpadom.
„Ne možemo zasnivati razvoj na hotelu u nacionalnom parku. Ja mislim da je to pogrešan put. Mi nemamo infrastrukturu, ali ipak gradimo hotel u nacionalnom parku do kojeg dolazi jedan uski put koji je neprihvatljiv. Imamo djelove države i urbane površine gdje može da se bazira razvoj ali nikako u zaštićenim područjima“, poručio je Gazdić.
Na skupu je poručeno i da Vlada i Skupština moraju pokrenuti proces utvrđivanja odgovornosti državnih organa i institucija za ignorisanje ekoloških problema.
