Iz Vašeg ugla kako komentarišete sve češću pojavu govora mržnje i nasilja, u realnom ali i u virtuelnom svijetu?
Nažalost trend nije uopšte zadovoljavajući, naprotiv, vrlo je zabrinjavajući. Radi se o globalnom trendu koji nije prisutan samo kod nas, već i u regionu i šire. Kao društvo ne možemo ostati imuni na globalne tokove jer sve veća upotreba i dostupnost društvenih mreža dovodi do toga da je sve više slučajeva u kojima se ispoljava govor mržnje i vršnjačko nasilje sa posljedicama koje nekad imaju i fatalan ishod. Takođe, smatram da je govor mržnje više izražen u virtuelnom svijetu upravo zbog odsustva odgovornosti za izgovorenu rijec, za razliku od realnog.
Često govore da su mladi najpodložniji ovom problemu, ne samo kao akteri već i žrtve. Da li je to zaista problem koji pogađa samo mlade ili je u pitanju mnogo raširenija pojava?
Radi se o problemu koji pogađa kompletno društvo i sve njegove sfere. Mladi su kao najaktivnija društvena grupa nažalost i najpodložniji ovom problemu jer se mladima preko interneta pružaju mogućnosti da prate govor mržnje, učestvuju u istom i gledaju scene nasilja, za koje postoji mogućnost da će reflektovati i u realnom svijetu. Sa druge strane, mladi nisu dovoljno edukovani da jasno prepoznaju govor mržnje i da mu se suprotstave.
Da li se u Crnoj Gori dovoljno bavimo ovom temom i ko sve treba da bude uključen u rješavanje ovog problema?
Ovo je tema koja treba da zaokupi pažnju svih aktera, a poseban akcenat bih stavio na porodicu, obrazovne institucije i medije. Dakle, nema samo jednog nosioca odgovornosti već je neophodna saradnja više aktera. Definitivno treba u Crnoj Gori više raditi na ovom pitanju. Ministarstvo sporta/Direktorat za mlade na nivou Crne Gore sprovodi kampanju Savjeta Evrope „Suzbijanje govora mržnje”, koja uključuje i brojne partnere iz javnih ustanova ali i nevladinih organizacija. Dakle, procjenjujući potrebe i probleme učestvujemo planiranjem i realizacijom različitih akcija na suzbijanju govora mržnje u off-line i on-line svijetu. Pažnju smo posvetili uglavnom obuci vršnjačkih edukatora i profesora i nastavnika za suzbijanje govora mržnje uopšte.
Kako Vi reagujete na govor mržnje i nasilje, ne samo ispred institucije koju predstavljate već i individualno?
Kao institucija reagujemo tako što se trudimo da brzo prepoznamo govor mržnje i da upozorimo da takvo ponašanje neće biti tolerisano. Na primjer Na Facebook profilu ministarstva. Ako je bilo takvih pokušaja jasno smo stavili do znanja da neće biti tolerisani i da se takvi komentari neće objavljivati. Sa druge strane, moja profesionalna i intimna uvjerenja su da govor mržnje treba prepoznati i drugima ukazati na takvo ponašanje. Uglavnom sam djelovao preventivno i upozoravao onoga ko koristi govor mržnje.
Šta je Vaša preporuka mladima kako da se zaštite od govora mržnje i nasilja, kako u realnom svijetu tako i na Internetu?
Mislim da je najvažnija edukacija. Za mlade je posebno važno da budu edukovani o tome šta je govor mržnje da mogu da ga detektuju i onda da znaju kako da mu se suprotstave. Prije svega treba da utiču na vršnjake da ne koriste govor mržnje, da se informišu o posljedicama koje govor mržnje izaziva u društvu, da se uključe u kampanje koje imaju za cilj suzbijanje govora mržnje, kontrolisano da koriste internet, kao i da više uključe roditelje ili staratelje.
Projekti poput „Crna Gora bez mržnje” su važni za suzbijanje takvih pojava upravo kroz obrazovanje i ukazivanje na posljedice govora mržnje.
Razgovarala: Kristina Ćetković
Napomena: Projekat „Crna Gora bez mržnje” je prepoznat i finansiran od strane Direktorata za mlade – Ministarstva sporta kao relevantan za ostvarivanje Godišnjeg plana Nacionalne strategije za mlade za 2017. godinu i sprovodi ga NVO „35mm” u saradnji sa Volonterskim klubom Gimnazije „Slobodan Škerović” iz Podgorice. Smatramo da će pomenutim projektom partnerske organizacije doprinijeti edukaciji i osnaživanju mladih da pokažu inicijativu i prihvataju različitosti.
