Unesite ključnu riječ

IZVJEŠTAJ O NAPRETKU

U Izvještaju Evropske komisije o napretku za 2015. godinu stoji da u ovoj oblasti nije postignut napredak u protekloj godini, zbog čega bi nadležni posebno trebalo da se pozabave rasvjetljavanjem slučajeva napada na novinare, medije i njihovu imovinu, te sprovođenjem Zakona o medijima, kao i samoregulacije, koja, kako su u Evropskoj komisiji ocijenili, nije zaživjela.

Naši poslenici javne riječi istražuju i izvještavaju u atmosferi gdje su inspiratori i nalogodavci napada na njih ohrabreni činjenicom da taj zločin gotovo uvijek ostaje nerasvijetljen. U takvoj atmosferi novinar koji je za profesiju izabrao da informiše druge zarad zajedničkih vrijednosti, dobija posebne poruke u vidu napada na njih ili njihovu imovinu, naročito ako se usudio da kritikuje moćnike, rasvijetli aferu i pozove na odgovornost, dok su institucije do sad uglavnom pokazivale nemoć u razotkrivanju ovakvih slučajeva.
Neophodno je obezbijediti krivičnopravnu zaštitu novinara u obavljanju njihove profesije od posebnog javnog interesa, imajući u vidu da se oni u Crnoj Gori nalaze pod povećanim bezbjednosnim rizikom. To će bar na neki način obeshrabriti one koji udaraju na britko pero. U suprotnom, temelji države biće opasno uzdrmani, jer kad nije zagarantovana sloboda izražavanja i pravo na informisanost pada u zapećak.

U Izvještaju je navedeno i da su crnogorski novinari i pored nebezbjednih poslova koje obavljaju, slabo plaćeni, te da ukoliko ne usliše želju urednika i uređivačke politike medija u kojem rade, kada je plasiranje informacija u pitanju, rizikuju da ostanu bez posla. Izvještaj je medijsku zajednicu ocijenio kao vrlo podijeljenu, što se naročito pokazalo tokom nedavnog protesta Demokratskog fronta, kada građanima nije preostalo ništa drugo nego da se preispituju da li novinari izvještavaju iz istih država. Građanska alijansa je tada preuzela ulogu medija , koji su pokazali nemoć u pronalaženju nezavisnog ugla tokom izvještavanja i sprovela kampanju u kojoj je ostavila konzumentu informacija da sam na osnovu iznijetih činjenica donosi zaključke. Iskoristili smo moć društvenih mreža u cilju pružanja pravovremenih i objektivnih informacija građanima, potkrijepljenih fotografijama i video zapisima sa terena. Ipak, medijska spinovanja najprije leže u uređivačkoj politici, prije nego u neznanju samog novinara, koji je, zbog onog što mu naloži urednik, često nemoćan da se izbori za svoj stav i rečenicu.

Nadležne bi trebalo da zabrine činjenica da je zbog finansijske neodrživosti medija u protekle tri godine najmanje 500 novinara ostavljeno na cjedilu, nakon što su u svojim redakcijama ostali bez posla, dok su tri TV stanice i jedne novine ugašene jer se nijesu uspjeli izboriti sa lošim finansijskim učinkom. Zbog nezavidne finansijske situacije izvjesno je da će, baš kao i do sada, trpjeti i kvalitet izvještavanja i profesionalizam u oblasti medija. Posljedica toga je i da umnogome nijesmo okrenuti ozbiljnom novinarstvu koje traži intelektualno angažovanog čitaoca, čovjeka koji kritički misli, već pojedinca koji žudi za senzacijom. Tabloidizacija medija govori i o tome u kakvom društvu živimo i kakvu sliku šaljemo van granica time što konstantno težimo nekom spektaklu i ekskluzivnim informacijama.

Izvještaj je potvrdio ono na šta NVF Građanska alijansa u kontinuitetu ukazuje kada su u pitanju medijske slobode, naročito u svjetlu činjenice da je i Komisija za istraživanje ubistava novinara opstruirana i nema konkretnih rezultata. Zato pozivamo donosioce odluka da napokon ozbiljno pristupe uklanjanju prepreka za održivo , profesionalno i bezbjedno bavljenje novinarstvom.