Pozitivne ocjene koje smo do sada dobijali od Evropske unije, mahom za sprovođenje zakonodavnih i organizacionih reformi, više nego ikada su u ovom izvještaju izblijeđele, jer sada se insistira na njihovoj primjeni koja je u kontinuitetu izostajala.
Građanska alijansa (GA) smatra očekivanim nalaze iz izvještaja EU za Crnu Goru u kojem ponavljaju kritike i probleme, a koji su već apostrofirani u Non paper-u za poglavlja 23 i 24, u prethodnim izvještajima, ali i nalazima brojnih međunarodnih i organizacija civilnog društva u Crnoj Gori. Ono na šta GA ukazuje godinama je da u odsustvu političkog dijaloga trpimo teže posljedice, što konstatuje i ovaj izveštaj, te je za dalji tok integracija neophodno da se nađu rješenja za ključne pozicije u pravosuđu, koje zahtijevaju kvalifikovanu skupštinsku većinu.
Ovaj dokument bi trebalo da bude programska osnova za formiranje nove Vlade, a obavezno štivo svim akterima javne scene. Crna Gora se nalazi pred ozbiljnim izazovima i za njihovo sagledavanje, neophodan je objektivan i utemeljen pregled, što čini suštinu ovog izvještaja.
Sloboda izražavanja i sloboda medija kao da nam je nedostižna, jer je ovo oblast u kojoj se u kontinuitetu ne registruje napredak. Da bi nastavili dalje uspješno ka EU, moraju se do kraja primijeniti zakoni i usvojeni standardi i garantovati sloboda izražavanja. Pozivamo i medije da pojačaju samoregulaciju u cilju poštovanja standarda. Posebno se mora unaprijediti položaj novinara. Nekažnjivost napada na novinare se mora iskorijeniti i svi slučajevi se moraju procesuirati. Problemi iz ove oblasti ne zahtijevaju značajne finasijske izdatke ili vrijeme, već samo političku volju. EU prepoznaje napredak u zakonodavnom okviru, kao i dobar rad određenih institucija, a na državi je da iz sveobuhvatne analize i strategije, u narednom periodu u kratkom periodu učini pomake u ovoj oblasti.
Nezavisnost, profesionalnost, efikasnost i odgovornost pravosuđa je godinama u velikoj krizi, što zbog prekomjerne koncentracije vlasti u pravosuđu, što zbog podložnosti sudstva i tužilaštva političkom uplitanju. Ovo se ogleda u činjenici da je Sudski savjet ponovo imenovao sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, kao i da je Vlada odobrila nekim članovima pravosuđa i tužilaštva, uključujući starije članove, stanove koje finansira država ili kredite pod povoljnim uslovima.
Smjenjivost je jedna od ključnih elemenata demokratskog funkcionisanja, a koja nažalost nije prisutna decenijama u pravosuđu. Podatak da je u 2019. godini pokrenut i okončan jedan disciplinski postupak pred disciplinskom komisijom Sudskog savjeta, prilično govori o lošoj evidenciji o primjeni etičkih kodeksa i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca. To nam ukazuje da objektivnost, proporcionalnost i efikasnost disciplinskog okvira za sudije moraju biti ojačani.
I dalje postoje neriješeni izazovi u transparentnom izboru budućih sudija i tužilaca. Način na koji su obavljeni razgovori sa kandidatima i kršenja integriteta od strane kandidata tokom testiranja 2020. godine, stavljaju na upit profesionalnost komisije Sudskog savjeta za testiranje.
Transparentnost, integritet, nepristrasnost, nezavisnost, neselektivan pristup i jedinstvena i potpuna primjena relevantnih zakonskih rješenja ostaju kao izazov Agenciji za sprečavanje korupcije, kod koje je prepoznat određeni pomak i u najkraćem roku se moraju postići pomaci od strane novog menadžmenta.
Istraživanje i procesuiranje navoda o policijskoj torturi je na nezavidnom nivou i mnogi slučajevi su ostali neriješeni. Ovo je u suprotnosti sa usvojenim međunarodnim standardima koji podrazumijevaju hitne i djelotvorne istrage, kao i odgovornost nadležnih bez obzira na uzroke toga.
I dalje rezultati u oblasti pranja novca ostaju za zabrinutost. Sistemski nedostaci i dalje ometaju čitav lanac krivičnog pravosuđa u rješavanju problema pranja novca. Policija, tužilaštva i sudovi trebalo bi da imaju obučenije stručnjake za pranje novca. Sudije usko tumače koncept pranja novca, što dodatno otežava unapređenje stanja u ovoj oblasti.
U oblasti azila i migracija, EU ističe da je neophodno uspostaviti elektronsku biometrijsku bazu za registraciju migranata i to je polje kojem se mora ozbiljno pristupiti u narednom periodu. Problem koji se navodi u izveštaju, a tiče se visokih troškova i nedovoljno uslovnog alternativnog smeštaja za migranate i tražioce azila delimično je riješen izgradnjom novog prihvatnog centra na Božaju, koji je otvoren upravo uz podršku EU.
Kao i tokom prethodnih godina, i ove je Evropska komisija stavila akcenat na neophodnost suočavanja s prošlošću. Kako smo više puta isticali, crnogorsko tužilaštvo ni posle skoro tri decenije nije bilo u mogućnosti da podigne makar jednu optužnicu za komandnu odgovornost, sudske odluke su sadržale krupne nedostatke u pogledu primjene međunarodnog humanitarnog prava, i na to je EK i ovog puta upozorila.
Raduje prepoznat rast povjerenja u instituciju Ombudsmana i za očekivati je da se taj trend nastavi sa daljim kadrovskim osvježivanjem i proaktivnim pristupom u toj instituciji. Fond za manjine ostaje i dalje primjer tvrdoglavosti i nesposbnosti, na koju godinama ukazujemo, a koja se izrodila u svoju suprotnost, pa je primjer institucije koja zahtijeva radikalnu rekonstrukciju i istragu dosadašnjeg poslovanja.
