Unapređenje i razvoj medijske scene u Crnoj Gori je imperativ i raduje riješenost ove Vlade da završi ono što prethodne tri nijesu uspjele, a to je usvajanje i usaglašavanje medijske strategije i seta medijskih zakona. Već duže vrijeme se očekuje navedeno usvajanje zakona i od ključne je važnosti da se sada preduzmu konkretne akcije kako bi se osiguralo da medijsko zakonodavstvo odražava savremene potrebe i izazove medijskog okruženja, a sve u cilju jačanja slobode medija, transparentnosti i demokratskih principa u Crnoj Gori. Dodatni motiv za završetak ovog posla je značaj ovog procesa u cilju okončanja pregovaračkog procesa sa EU.
Međutim, primjećujemo da su medijska strategija i zakoni koji su predloženi od strane Direktorata za medije već prevaziđeni i da je, nažalost, Direktorat ostao u prošlim vremenima, te čak i u pripremljenim nacrtima zakona nije uvažio neke od preporuka eksperata na koje su ukazali i međunarodni partneri. Zato je šteta što Ministarstvo kulture i medija nije iskoristilo priliku da uzme u obzir konstruktivne sugestije koje naglašavaju potrebu za proaktivnim pristupom i praćenjem trendova, posebno imajući u vidu brzi tehnološki razvoj i njegov uticaj na crnogorske medije.
Zato ovim putem ukazujemo Ministarstvu kulture i medija na izmjene koje su brojne države u Evropi već uvele u svoje zakonodavstvo, a koje Direktorat za medije mora uzeti u obzir. Tako su neke države već uvele propise kojima se zahtijeva jasno označavanje sadržaja generisanog od strane vještačke inteligencije. U mnogim evropskim državama, distributerima smart televizora nameće se obaveza da moraju imati inetgrisane platforme za prijem TV signala emitera sa nacionalnom pokrivenošću. Ukazujemo i na to da države sve češće uvode oporezivanje kompanija poput Netflix-a, s ciljem da se obavežu da određeni dio prihoda sa teritorije države ulože u domaću filmski industriju. Dodatno, kroz oporezivanje ili zakonske norme, društvene mreže se primoravaju da poštuju profesionalne standarde ili sarađuju sa državom u borbi protiv lažnih vijesti, govora mržnje ili zaštite tajnosti podataka. Regulatori za audio vizuelne medije dobijaju veće nadležnosti u skladu sa tehnološkim razvojem.
Ovo su neke od mjera koje su veoma značajne i koje bi morale biti sastavni dio novog seta medijskih zakona, ukoliko želimo da na pravi način radimo na poboljšanju stanja u medijima, a u skladu sa evropskim standardima i savremenim trendovima koje jednostavno moramo pratiti. Međutim, u Crnoj Gori, mi se nažalost bavimo prevaziđenim pitanjima koja forsiraju razne interesne grupe, a koja, imajući u vidu tehnološki razvoj i trendove koji su pomenuti, neće na pravi način doprinijeti razvoju i napretku medijske scene koji je neophodan.
Zato još jednom pozivamo ministarku Tamaru Vujović, koje je pokazala odlučnost da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima, da preispita rad Direktorata, da pažljivo razmotri pomenute sugestije koje su usmjerene ka prilagođavanju medijskog zakonodavstva brzim tehnološkim promjenama i ka adresiranju novih medijskih formata i platformi. Ovo je presudno za stvaranje održivog i naprednog medijskog okruženja u Crnoj Gori, koje će podržati inovacije i pružiti novinarima i medijskim kućama neophodan okvir za rad u digitalnom dobu, te osigurati održivo i demokratsko medijsko okruženje koje služi interesima javnosti.
Amina Murić, koordinatorka za razvoj i komunikacije
