Unesite ključnu riječ

Koliko su ograničenja ljudskih prava u vanrednim okolnostima bila legitimna i opravdana je pitanje o kojem su juče razgovarali naši panelisti, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, Sutkinja Evropskog suda za ljudska prava Ivana Jelić i koordinatorka Programa za ljudska prava i pravdu u Građanskoj alijansi Aleksandra Dubak.

Konferencija “Institucije zaštite ljudskih prava u vanrednim okolnostima” je aktivnost kojom smo zatvorili program povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava. Događaj je otvoren izglaganjem ombudsmana koji je istakao važnost uspostavljanja ravnoteže između zaštite zdravlja i poštovanja individualnih ljudskih prava. On je podsjetio da je period pandemije uzrokovao djelimičnu stagnaciju ljudskih prava u ekonomskoj i socijalnoj sferi, te da je vrijeme iza nas otvorilo brojne dileme u odnosu na druge dimenzije ljudskih prava, naročito kada se to tiče tzv. prava blagostanja.

Bjeković je naveo da “Sumirajući iskustva institucije u proteklom period, zaključili bismo da su ljudska prava i slobode bile na velikim iskušenjima, primarno zbog političkih, društvenih i reklo bi se evidentno bioloških činilaca, koji su jednim dijelom proizveli povrede ljudskih prava i sloboda, o čemu svjedoči i praksa institucija kada su u pitanju individualne pritužbe u kojima su takve povrede utvrđene.”.

Gospođa Oana Kristina Popa je istakla da je današnji sistem zaštite ljudskih prava na ispitu kao nikada do sada zbog niza veoma ozbiljnih i zabrinjavajućih okolnosti. Jedna od njih jeste rat u Ukrajini, ali i urušavanje institucija i rušenje vladavine prava u uznemirujuće velikom broju zemalja. Podsjetila je i na trenutnu blokadu Ustavnog suda, koja predstavlja ozbiljnu prepreku građanima Crne Gore da ostvare svoja prava.

Dodala je da “Nefunkcionalnost Suda mogla bi negativno uticati na stav Evropskog suda za ljudska prava o djelotvornosti ustavne žalbe kao pravnog lijeka na nacionalnom nivou. Ovo je veoma zabrinjavajuće. EU je više puta pozivala sve političke partije da riješe ovu blokadu bez dodatnog odlaganja“.

A kako je Evropski sud za ljudska prava odgovorio na izazove tokom COVID-19 pandemije, rekla nam je više sutkinja Crne Gore pred ESPLJ, gospođa Ivana Jelić. Ukazala je na veliki broj riješenih predmeta, uključujući i zahtjeve za privremenim mjerama, koji se rješavaju u promptnoj proceduri. Strazburški sud je i u pandemiji odžao permanentno zasijedanje povodom predstavki, prilagodivši se restriktivnim mjerama koje su ispoštovane u potpunosti. Ukazala je i na potpunu transparentnost i fleksibilnost Suda povodom rokova za podnošenje predstavki i za izjašnjena u vezi sa kominiciranim predmetima, čime je Sud pokazao svoju usklađenost sa konkretnom izmijenjenom realnošću. Objašnjavajući pravne standarde i pozvavši se na konkretnu praksu Suda tokom pandemije, istakla je standard u odlučivanju po predstavkama koji se odnosi i na vanredna stanja i oklolnosti. Kako je istakla: “Neke procedure moraju ostati urgentne, čak i u vanrednim okolnostima“.

Koordinatorka Programa za ljudska prava i pravdu Aleksandra Dubak je sumirala izložene stavove i dala zaključke i preporuke kojih bih se Crna Gora trebala pridržavati za slučaj ponovne pandemije ili vanrednih okolnosti. Navela je da je potrebno tražiti ravnotežu između poštovanja ljudskih prava i omogućavanja da se realizuju neophodne mjere tokom vanrednih okolnosti. U situacijama kada ne dolazi do kršenja, već do ograničenja uživanja određenog prava, tu je naročito važno postojanje pravnog osnova. Čak i kad se donose mjere u ovim okolnostima, bitno je da se one ne primjenjuju u većem obimu, nego u mjeri koja je zaista neophodna kako bi se efikasnije prevazišla novonastala situacija.

Podsjetila je na mjere koje su bile više ad hoc prirode i bez veće analize uticaja i pravne opravdanosti. Ona je istakla: „Da smo imali plan djelovanja pripremljen za slučajeve nastupanja vanrednih okolnosti, možda bismo izbjegli mnoge tužbe građana, kao što su one za naknadu štete zbog objavljivanja spiskova sa imenima lica koja su u samoizolaciji.“