Dosadašnja iskustva jasno su pokazala na nasušnu potrebu izmjena postojećih rješenja koja se tiču načina biranja i razrješavanja direktora javnih obrazovnih ustanova koji karakteriše izuzetan stepen centralizacije u procesu odlučivanja, kao i obezbjeđivanja principa besplatnog obrazovanja, kroz aktivnosti na omogućavanju nabavke udžbenika za sve učenike osnovnih škola po prihvatljivijim uslovima.
U prethodnom periodu, zajedno sa partnerskim organizacijama, ukazivali smo na to da način biranja direktora obrazovnih ustanova nije u skladu s procesima transparentnosti, depolitizacije kao i potrebom uključenosti svih zaintersovanih grupa. Naime, prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju osnivač, a to je u najvećem broju slučajeva Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo prosvjete i nauke, bira i razrješava direktora obrazovne ustanove. Na ovaj način u praksi se marginalizuje značaj školskih odbora, lokalne zajednice i nastavnog kadra, u postupku izbora i razrješenja direktora, dok se njihova funkcija na kraju svodi na puko raspisivanje konkursa. U prilog toj tvrdnji ide i odnos broja članova školskog odbora, bez obzira na preovladavajući stav da predstavnici zaposlenih, socijalnih partnera, roditelja, učenika i lokalne samouprave treba da imaju većinu u tom odboru. U postojećoj strukturi školskih odbora većinu imaju predstavnici osnivača, odnosno Vlade pa je na taj način u procedurama koji se tiču izbora i vođenja obrazovnih ustanova ostavljen ogroman prostor za politizaciju, i druge vrste pritisaka.
Smatramo neophodnim da se izvrše izmjene zakonskih rješenja po kojima direktore škola imenuje i razrešava ministar, zaobilazeći školske odbore, kao i da se promijeni postojeći odnos predstavnika ministarstva u školskom odboru, a poveća broj članova zaposlenih, lokalne samouprave, predstavnika roditelja i đaka u školskom odboru, te amandmane koje su predložili poslanici Demokratskog fronta a koji su u tom duhu apsolutno podržavamo. Postojeća politika negativno utiče na podizanje transparentnosti procesa odlučivanja u obrazovanju, kvalitet nastave i selekciju kadrova a otvara i veliki prostor za eventualnu pravnu nesigurnost kandidata i mogućnost politizacije i pristrasnosti u postupku izbora direktora.
Vrhunac ovog problema ogleda se u činjenici da je u ovako zarobljenom školstvu izbor direktora škola u Crnoj Gori najčešće predmet međupartijskih dogovora te raznih tajnih sporazuma kojima se koalicioni partneri dogovaraju oko raspodjele direktorskih mjesta.
U svjetlu predstojećeg izjašnjavanja poslanika u Skupštini Crne Gore, GA je svjesna partijskih interesa i da će se pri glasanju o ovom prijedlogu prvenstveno voditi time, što potvrđuje da Zakon na matičnom odboru njije podržao poslanik kome je upravo ova stvar zapisana u Programu Stranke. Bitno je u ovoj fazi da ostane zapisano da je neko predlagao i podržavao depolitizaciju i decentralizaciju školstva, a sa daljim sazrijevanjem društva u cjelini, ova promjena je neizbježna, imajući u vidu da ni jedna zemlja regiona nema ovako rigidno rješenje, a da je u Evropi svega par sličnih primjera.
S poštovanjem,
Edin Koljenović
Koordinator programa GA
