Kontaktirajte nas!

+382 20 513 687

Search
Close this search box.

Očekivane ocjene Stejt Departmenta

Izvještaj Stejt Departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori uglavnom sadrži očekivane ocjene, koji je objektivan i realan prikaz stanja i ukazuje na stanje i probleme na koje Građanska alijansa u kontinuitetu ukazuje.

Prepoznate su manjkavosti našeg sistema kada je riječ o pravosuđu, sektoru bezbjednosti i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Evidentno je da nije bilo suštinski bitnih promjena na bolje u navedenim oblastima. Demokratskog društva i vladavine prava nema bez korjenitih reformi, a to se u prvom redu odnosi na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Da bi se ostvario uspjeh na ovom planu, neophodno je sprovesti temeljnu reformu pravosuđa, bezbjednosnog sektora, kao i svih institucija kojima se borba protiv korupcije nalazi u djelokrugu rada. Zato je krajnje vrijeme da se donosioci odluka u Crnoj Gori konačno ujedine oko pitanja koja predstavljaju nacionalni interes i da, bez obzira na partijske i ideološke razlike, zajedno rade na stvaranju jakih i nezavisnih institucija koje će se beskompromisno boriti protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Loše stanje u državi i društvu se mora reflektovati i na pitanja koja se tiču rodne ravopravnosti i položaja žena u društvu. U samom izvještaju su sa razlogom prepoznati svi nedostaci, što nas još više podstiče da radimo na stvaranju uslova za veće uključivanje žena u politički život. Do sada je to bilo na niskom nivou i narušeno nedovoljnim naporima nadležnih da se prevaziđu rodni stereotipi i neuspjehom većine političkih subjekata da promovišu veće učešće žena u politici. S tim u vezi, Građanska alijansa će nastaviti sa realizacijom projekata kroz koje se radi na organizovanju i umrežavanju političarki na lokalnom nivou koje se bave pitanjima koje pogađaju sve žene i druge ranjive zajednice, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili partijsku pripadnost. Naravno, jedan od zadataka je povezivanje lokalnih političarki sa političarkama na državnom nivou. Ukoliko na kraju bude uspostavljena jedna ovakva efikasna mreža političarki, možemo očekivati da će se stanje i položaj žena u društvu biti mnogo bolji nego što je predstavljen u ovom izvještaju.

Kada govorimo o oblasti torture, zbog praksi prekoračenja policijskih ovlašćenja, a koji se navode u izvještaju, postali smo društvo gdje vlada kultura policijskog zlostavljanja i solidarnosti prepoznata od strane međunarodnih institucija, a u prilog čemu govore i mnogi drugi izvještaji. Građanska alijansa je godinama ukazivala na važnost uvođenja bodi kamera, ali i audio i video nadzora prilikom isptivanja, jer bi se na taj način štitili građani ali i integritet policijskih službenika ukoliko dođe do lažnih optužbi za navode o torturi. Takođe, kroz naše monitoring posjete, utvrdili smo da veliki broj odjeljenja bezbjednosti nema u potpunosti pokriven video sistem u hodnicima koji vode do prostorija za zadržavanje gdje itekako može doći do prekoračenja policijskih ovlašćenja koji se ne mogu zabilježiti. Već smo imali mnogo slučajeva kad se zbog nenošenja oznaka na uniformama nije mogla utvrditi odgovornost za torturu, pa ne smijemo dozvoliti da se ova opomena ponavlja i dalje. I onda kada je optimistično dolazilo do formiranja predmeta slučajeva torture, ne možemo biti zadovoljni sudskim postupcima, jer neki od njih dugo traju, kao što su predmeti Boljević i Mugoša.

Kad su u pitanju uslovi u zatvorima pretrpanost koja se kritikuje u izvještaju je ujedno i jedna od posljedica nedovoljnog korišćenja sistema alternativnih sankcija, na šta smo više puta opominjali. Pretrpanost sama po sebi može predstavljati i kršenje člana 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima, što je i bio slučaj u predmetima Bigović i Bulatović protiv Crne Gore. Veliki problem bio je i pristup zdravstvenoj zaštiti (čekanje na specijalizovane medicinske preglede). Međutim, ovo može biti riješeno u narednom periodu finalizovanjem izgradnje bolnice u dvorištu UIKS-a, koja je u toku.

Vezano za pitanje privremene zaštite, poznato je da je Vlada Crne Gore na sjednici od 7. marta donijela Odluku o produženju privremene zaštite za sva lica iz Ukrajine sa rokom važenja do 11. marta 2025 godine, pa je bilo nužno pristupiti izmjenama Zakona da bi ova lica i nakon isteka perioda od dvije godine mogla da nastave da uživaju privremenu zaštitu. Ovo je stvorilo poteškoće u procesu, jer ova lica koja su iskoristila pravo na privremenu zaštitu u trajanju od dvije godine, moraju ponovo da podnose zahtjev, umjesto samo da produže potojeće isprave. Takođe, iako je prošlo više od dvije godine od primjene instituta privremene zaštite u Crnoj Gori, zabrinjava što i dalje pojedini zakoni nijesu usaglašeni sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Usaglašavanjem Zakona o zdravastvenom osiguiranju, Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlensti, regulisalo bi se da stranci sa privremenom zaštitom imaju pored prava na zdravstvenu zaštitu i pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijavu na evidenciju Zavoda za zapošljavanje i mogućnosti traženja posla na taj način, pravo na socijalna davanja, kao i ostali stranci sa odobrenom međunarodnom zaštitom ili stranci sa privremenim i stalnim boravkom.

S druge strane svjedoci smo i pozitivnih primjera Zakona kojim su stranci sa privremenom zaštitom prepoznati, ali njihova primjena nije dovoljno razvijena u praksi institucija. Primjera radi, Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano je da se strancima sa privremenom zaštitom može izdati vozačka dozvola u Crnoj Gori, ali do sada nijednom licu sa privremenom zaštitom ona nije izdata uz obrazloženje da MUP nema sistem za izdavanje istih. Ovakva praksa čudi i podsjeća nas da još uvijek postoje stvari koje nisu dovoljno razvijene na kojima treba raditi čak i kada imamo dobar zakonodavni okvir.

Saglasni smo sa izvještajem Stejt departmenta u dijelu koji se tiče procesa dobijanja međunarodne, odnosno, supsidijarne zaštite. Na pojedina rješenja se čeka mnogostruko duže od inicijalnog roka od 6 mjeseci, jer Direkcija za azil kao i ostale institucije uprkos trudu službenika koji rade na ovom projektu, ne mogu dovoljno brzo odgovoriti na sve podnijete zahtjeve za međunardonu zaštitu. Bitno je naglasiti, a budući da direktno i usko sarađujemo sa službenicima državnih institucija, da vjerujemo, da su kašnjenja proizvod logističkih i novčanih limita, a ne manjka stručnosti pomenutih službenika. Zato smatramo da bi Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti trebalo uključiti neki skraćeni, odnosno, ubrzani postupak kako bi se rasteretile institucije sitema kada se za to ispunjavaju uslovi, a tako bi lica iz ratom zahvaćenih područja dobijala prioritet u rješavanju, tj. donošenju odluke.

U dijelu suočavanja sa prošlošću, u izvještaju je naglašeno suđenje Pekoviću, optuženom za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini tokom 1992. godine. Istaknuta je i kritika nevladinih organizacija zbog nedostatka ažurnosti države u suočavanju sa prošlošću. Tako su i napori Građanske alijanse primijećeni od strane međunarodnih organizacija, što je značajno, a ujedno se nadamo da će ovo dodatno motivisati državne institucije da se sistemski pozabave nasljeđem ratova iz devedesetih i osiguraju pravedan i inkluzivan proces suočavanja sa prošlošću. Ovaj proces, pored formalnih sudskih presuda, treba da obuhvati i djelovanja poput isplate odšteta, priznavanja statusa civilnih žrtava rata, podizanja spomen-obilježja i adekvatne komemoracije ratnih zločina. Takođe, važno je ulagati napore u izgradnju društva u kojem je mir neprikosnoven princip, a koje se zasniva na stubovima solidarnosti, pravednosti i ljudskosti, a što je moguće kroz formalno obrazovanje, a civilni sektor kontinuirano ukazuje na potrebu uključivanja činjenica o ratovima devedesetih u obavezno gradivo.

Kada govorimo o slobodi medija i slobodi izražavanja, u izvještaju su prepoznati zabrinjavajući slučajevi govora mržnje, prijetnji i uvreda na račun novinara i građanskih aktivista, koji su ugrozili slobodu izražavanja. Na navedene slučajeve smo kontinuirano ukazivali, ali se čini da još uvijek sistem nema odgovor na njih. Ono na šta posebno treba skrenuti pažnju jeste to da su i dalje neriješeni ozbiljni slučajevi kao što je ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića, te drugih slučajeva napada na novinare, bez kojih ne možemo pričati o slobodi medija u pravom smislu te riječi. Danas i dalje bilježimo loš položaj novinara koji primaju nedovoljno visoke zarade, trpe pritisak urednika i vlasnika medija za svoj rad, pa sve to nažalost dovodi do autocenzure. Unapređenje i razvoj medijske scene u Crnoj Gori su imperativ, osnosno, usvajanje i usaglašavanje medijske strategije i seta medijskih zakona. Očekujemo da će nadležni preduzeti konkretne akcije kako bi se osiguralo da medijsko zakonodavstvo odražava savremene potrebe i izazove medijskog okruženja, a sve u cilju jačanja slobode medija, transparentnosti i demokratskih principa u Crnoj Gori.

Dakle, izvještaj Stejt Departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori pruža važne uvide i prepoznaje glavne izazove koji zahtijevaju pažnju Vlade. Zato pozivamo Vladu Crne Gore da pažljivo analizira preporuke izvještaja i djeluje odlučno kako bi osigurala punu zaštitu i poštovanje ljudskih prava za sve građane. To uključuje preduzimanje konkretnih koraka kako bi se adresirali identifikovani nedostaci, te osiguralo poštovanje osnovnih sloboda, pravne jednakosti i pristupa pravdi za sve.

Podijeli na društvenim mrežama 

Posljednje novosti

GA YIHR
U znak sjećanja na žrtve ratnog zločina Deportacije
Milan Radovic
Crnogorski zvaničnici odluke o rezoluciji o Srebrenici treba da donose vođeni isključivo interesima naše zemlje
pogled-naprijed-korica-mne-(17x20) (1)
Objavljena publikacija: „18 godina nezavisnosti – pogled naprijed. Putokaz ka EU napretku“
0-02-05-82fcb38dbc86d3b6dcd0592e124af359f12beb831bdea866115ef06b11fae27c_871df1301ba2fb2d
Kulturna posjeta pljevaljskih srednjoškolaca Ulcinju i Kulturno veče o toleranciji
0-02-05-304947f763e4ed3559d68125120356ea5e620eecd9b513342b69134ec4140a7f_41da7064b360bf57
ODRŽAN PRVI MODUL TRENINGA ZA LOKALNE ODBORNICE

Pretraga