Enter your keyword

Uz veliko interesovanje i prisustvo učesnika, Građanska alijansa je u periodu od 16. do 18. oktobra uspješno održala obuku na temu efikasnog istraživanja torture i kršenja ljudskih prava namijenjenu predstavnicima Uprave policije, tužiocima i sudijama.

Obuka uključuje tri modula:

  1. Prava i obaveze lica lišenih slobode i zašto su kao takvi ranjive kategorije;
  2. Značenje i praktična primjena standarda i zahtjeva proizašlih iz članova 3, 5, 6 i 13 Evropske konvencije o ljudskim pravima;
  3. Uloga i značaj Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) u zaštiti ljudskih prava i važnost pristupačnosti zatvorenih ustanova za monitoring od strane NVO organizacija.

Obuku je otvorio ombudsman Crne Gore, Siniša Bjeković koji je predstavio ulogu institucije Zaštnitnika u sprečavanju kršenja ljudskih prava, sa fokusom na lica lišena slobode. Istakao je da najveći broj pritužbi dobijaju upravo od žrtava torture i da vrlo često civilni sektor bude taj koji prvi otkrije navode o ovoj problematici. Podsjetio je na slučajeve Milić/Nikezić kad naši sudovi nijesu utvrdili, čak ni posumnjali na torturu, dok je jedino institucija Zaštitnika bila ta koja je našla navode o torturi. Tortura je i kad su uslovi u prostorijama za zadržavanje takve prirode da vrijeđaju osnovne principe čovječnosti. U skladu sa tim, predstavio je i rad NPM tijela u dijelu monitoringa prostorija za zadržavanje.

Državna tužiteljka Danka Ivanović Đerić, istakla je da sa ovoliko velikim brojem slučajeva torture ne možemo ući u Evropsku uniju. Objasnila je pojam torture, ko može biti vršilac i koja je uloga tužilaštva u procesuiranju, odnosno, pokretanju istrage. Pričala je i o problemima sa kojima se tužioci susrijeću u smislu materijalnih uslova, poput nepostojanja adekvatnih prostorija za razgovor i kako je to boriti se protiv torture iz tužilačkog ugla. Dok se ne budemo bavili time da su i pojedine kolege među nama one koje su odgovorne za zlostavljanje, ne možemo očekivati iskorijenjivanje ovog problema, istakla je Đerić, kao i da nam je kaznena politika isuviše blaga.

O obrazloženju zakonskih razloga za određivanje i produžavanje pritvora u skladu sa konvencijskim standardima i primjerima iz prakse ESLJP-a govorila je zastupnica Crne Gore pred ESLJP, Valentina Pavličić, sa posebnim osvrtom na obrazloženje u skladu sa članom 5. stav 1 i 3 konvencije. Zastupnica smatra da kao sistem nijesmo dali adekvatan odgovor po pitanju eliminacije torture i kao država moramo da se povinujemo praksi ESLJP-a. Podsjetila je i da države imaju obavezu da organizuju svoje pravosudne sisteme na način da njihovi sudovi mogu da ispune standarde predviđene Konvencijom, kao i da norma mora da se postavi kao živi instrument.

Kroz konkretne primjere iz nadležnosti Ustavnog suda, pričala je sutkinja Ustavnog suda, Snežana Armenko, o gore navedenim članovima Konvencije, kroz materijalne i procesne aspekte. Osvrnula se na član 3. i činjenjicu da kontinuirano loše postupanje prema određenom licu, zbog svog inteziteta, trajanja, stanja žrtve i drugih svojstava i okolnosti, može u svojoj ukupnosti dostići minimalni stepen surovosti da predstavlja kršenje člana 3 Konvencije, iako svaka takva pojedinačna radnja ne bi predstavljala kršenje člana 3 Konvencije, posebno ukoliko izostane adekvatna reakcija nadležnih organa da istraži takve napade i spriječi takvo postupanje.

Zamjenica ombudsmana, Mirjana Radović i savjetnik Mensur Bošnjak, ujedno i članovi NPM, pričali su o radu tog tijela i njegovoj ulozi u otkrivanju elemenata torture. Spomenuli su jedan od indikatora za zlostavljanje, a na koji nam je ukazao i CPT – kad lice daje samooptužujući iskaz pred inspektorom, a nije pred tužiocem. Naveli su i važnost toga da se pregledi kod ljekara vrše samo u vizuelnom, a nikako u slušnom polju policijskog službenika. Sa druge strane, ukazali su i na probleme sa kojima se suočavaju policijski službenici: nedostatak kadra, bolovanja, prostorni kapaciteti…

Po pitanju grešaka u postupanju, Radović i Bošnjak su istakli da se se 99% njih desilo jer se nijesu prvobitno ispravile kad se to moglo odraditi. Ažurno i potpuno vođenje evidencije koja se odnosi na pristupanje građana/ki koji pristupaju u prostorije Uprave policije radi davanja obavještenja u svojstvu građana, predstavlja jedan od mehanizama pomoću kojeg se cijeni zakonitost lišenja slobode. Potrebno je obezbijediti posebne prostorije za saslušanje i njihovo opremanje audio i/ili video snimanjem, s obzirom na to da postojanje tih prostorija predstavlja jedan vid preventivnog postupanja i značajnu mjeru zaštite lica lišenih slobode od eventualnog nedozvoljenog postupanja policijskih službenika, zaključili su.

Aktivnost je dio projekta “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori” koja je podržana od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i kofinansirana od strane Ministarstva javne uprave.