Priče žrtava genocida koje oslikavaju patnje i borbu preživjelih
Izložba pod nazivom „Priče iz Srebrenice“ otvorena je danas u prostorijama Informaciono-dokumentacionog centra (IDC) u Podgorici, u organizaciji Građanske alijanse i Memorijalnog centra Srebrenica. Izložba oslikava egzistencijalnu borbu preživjelih svjedoka genocida u Srebrenici, kao i njihova sjećanja na opsadu grada i događaje iz vremena počinjenog genocida. Dodatno, izložbeni predmeti nose priče o njihovim vlasnicima i korisisnicima – ljudima koji su postali žrtve genocida.
Kroz lična svjedočenja, predmete i lične priče o žrtvama genocida, predstavljene su patnje najbrutalnijeg zločina u Evropi poslije II svetskog rata. Na ovaj način istaknuta je važnost sjećanja na žrtve genocida i pružen prostor za refleksiju o posljedicama ovog strašnog zločina.
Izložbu su otvorili Fatmir Đeka – ministar ljudskih i manjinskih prava, NJ.E. Branimir Jukić – ambasador Bosne i Hercegovine, Ahmo Mehmedović – kustos Memorijalnog centra Srebrenica i Milan Radović – programski direktor Građanske alijanse.
„Riječ Srebrenica od jula 1995. godine ima prizvuk opšte tuge i apsolutnog muka, rekao bih, pred jednim od najvećih masakara u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“ – kazao je ministar Đeka. On je podsjetio i na presude Međunarodnog krivičnog suda – „Presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde okarakterisale su ovaj masovni zločin kao genocid i najgoru pojedničnu strahotu počinjenu tokom ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije… Naša je dužnost i moralna obaveza da generacije koje dolaze osposobimo da budu netolerantne na svaki oblik radikalizma, a prvenstveno protiv nacionalizma i širenja vjerske netrpeljivosti i mržnje“.
„Želim naglasiti kako je Crna Gora prva u regiji, 9. jula 2009. godine usvojila Deklaraciju kojom se pihvata rezolucija Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici“ – podsjetio je prisutne ambasador Jukić. „Ovom izložbom „Priče iz Srebrenice“ žrtvama vraćamo individualnost, kako bi se vidjelo da je bila riječ o živim ljudima, sa svojim nadama, strahovima, načinom života kojim svjedoče njihove osobne stvari, kao i snovima koji su prekinuti na najbrutalniji način“ – naveo je on.
„Zaista je značajno otvaranje izložbe u Crnoj Gori, zemlji koja je 2021. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Izložba je projekat Memorijalnog centra, koja za cilj ima da prikaže drugim gradovima i državama genocid u Srebrenici. Sastoji se iz dva dijela, prvi dio čini pet video priča o životu pod opsadom preživjelih svjedoka genocida, dok drugi dio čini pet ličnih priča osoba koje su ubijene tokom genocida u Srebrenici uz njihove lične predmete koji su nam donirani od strane njihovih porodica. Kroz njih možete shvatit težinu njihovog ubistva za čitave zajednice, gradove i države. Ova izložba je poruka za čitav svijet“ – objasnio je Ahmo Mehmedović iz Memorijalnog centra Srebrenica.
O značaju procesa suočavanja s prošlošću govorio je i Milan Radović ispred Građanske Alijanse – „Sami naziv „Srebrenica“ postao je danas sinonim za sve najgore zločine koji su se dogodili u doba raspada Jugoslavije, odnosno, zločine počinjene iz vjerske i etničke mržnje. Tačno je da jedan narod nije odgovoran za genocid u Srebrenici. Odgovorni su pojedinci, ali je isto tako tačno da su danas svi narodi dužni da traže od vlasti da se pravda za žrtve i njihove porodice konačno desi i da se na osnovu pravde uspostave nove veze i kreira nova zdrava realnost“.
Izložbi su prisustvovali i NJ.E. Zećir Ramčilović, ambasador Sjeverne Makedonije, Veselko Grubišić, ambasador Hrvatske, Rabii Hantouli, ambasador Palestine, Anne-Marie Maskay, ambasadorka Francuske, predstavnici Ujedinjenih nacija (UN) i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, poslaničkih klubova, Bošnjačkog vijeća, predstavnici NVO sektora, te studenti pravnih fakulteta, koji su u pomenutom izložbenom prostoru i uz izložene predmete i svjedočenja, na poseban i važan način doživjeli strahote genocida u Srebrenici. Tako je ovaj događaj ostvario svoju osnovnu misiju, a to je da osvijetli djelove istorije koje ne smijemo zaboraviti. Izložba nas je još jednom podsjetila na važnost kulture sjećanja, suočavanja s prošlošću radi izgradnje mira i pomirenja, te pravde za sve žrtve genocida i njihove porodice.
Nakon svečanog otvaranja, kustos Mehmedović je pristunima predstavio samu izložbu i sve njene detalje. Kroz navedeno otkrivanje i prikazivanje individualnih priča žrtava genocida, svaka žrtva ne samo da se poštuje već i humanizuje. Kroz ove priče, posjetioci izložbe dobili su dublji uvid u patnje i borbu preživjelih, što doprinosi očuvanju sjećanja na tragediju. Takođe, događaj nam je pružio priliku za refleksiju o posljedicama mržnje i netolerancije, o važnosti ljudskih prava i poštovanja različitosti kako bismo zajedno gradili bolju budućnost.
Izložba će biti otvorena do 20. marta (radnim danima do 15h), te pozivamo sve zainteresovane građane da posjete Informaciono-dokumentacioni centar na adresi Petra Dedića 26, Stari aerodrom.
Događaj je dio projekta „Kultura sjećanja za svjetliju budućnost“, koji je podržan kroz regionalni projekat „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, uz finansijsku podršku Evropske unije. Regionalni projekat sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Sadržaj ovog saopštenja je isključiva odgovornost Građanske Alijanse i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.
