Prvi seminar Škole tranzicione pravde je organizovan u periodu od 19. do 21. oktobra u hotelu „Palas“ u Petrovcu.
Seminar je otvoren uvodnim izlaganjem dekanice Pravnog fakulteta, gospođe Anete Spaić koja je istakla izostanak identifikacije žrtava i odgovornosti nadređenih. “Fakultet će pružiti temeljni doprinos izučavanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti“ najavila je gospođa Spaić.
Učesnicima se obratila i stalna predstavnica United Nations Development Programme – UNDP, gospođa Daniela Gašparikova, koja je polaznicima Škole uputila poruku da je na njima da pokažu svojim vršnjacima koliko je u razgovoru na ovu temu važno znanje i empatija.“Nastavak pomirenja zadakat je svih generacija, a mladi nose jasnu poruku – Da se nikad ne ponovi!“, kazala je gospođa Gašparikova.
Programski direktor Građanske alijanse, gdin Milan Radović, je još jednom podvukao koliko je važno adekvatno suočavanje sa prošlošću u Crnoj Gori, te uloga mladih u tom procesu.
Dalji tok seminara Škole nastavili smo kroz predstavljanje Informaciono-dokumentacionog centra. Sa osnivanjem centra kao i njegovom važnošću, polaznike Škole je upoznala Mehdina Kašić Šutković, programska koordinatorka IDC-a. „Edukacija i istraživanje kada su pitanju događaji devedesetih godina u Crnoj Gori su veoma važni i jedan korak ka suočavanju sa prošlošću“ kazala je gospođa Mehdina.
Prvi dan seminara Škole završen je filmom „Praznina I“ Seada Sadikovića, koji govori o ratnom zločinu u Bukovici i praznini koja je ostala nakon devedesetih.
Drugi radni dan započeo je sa radom u grupama gdje su polaznici imali priliku da obrade po jedan ratni zločin koji se desio u Crnoj Gori devedesetih godina, te ga predstave grupi. Grupa je aktivno učestvovala u radionici odgovarajući na pitanja i davajući komentare na datu temu.
U nastavku predavanja, gospođa Tea Gorjanc Prelević, direktorica „Akcije za ljudska prava“, predstavila je učesnicima sudsko procesuiranje slučaja „Deportacija“. Gospođa Tea je polaznicima objasnila da sam naziv „Deportacije“ nije adekvatan naziv za ovaj ratni zločin, jer zna se šta znači deportovati, a ovdje imamo situaciju da su lica ubijena, a ne samo deportovana.
O stanju u Crnoj Gori prije napada na Dubrovnik kao i o tome gdje smo sad 31. godinu od napada na Dubrovnik, govorila je gospođa Ervina Dabižinović iz ANIMA-e. Ona je polaznicima Škole predstavila činjenice koje su dovele do napada na Dubrovnik i govorila o dugogodišnjem radu i zalaganju njene organizacije kada je u pitanju proces suočavanja sa prošlošću i komemorativna praksa. Kroz predavanje o napadu na Dubrovnik, došli smo i do osnivanja logora Morinj, koji je i nastao kao jedna od posledica napada na Dubrovnik. Gospođa Ervina je podsjetila na važnost postavljanja spomen obilježja žrtvama ratnih zločina u Crnoj Gori, kazavši koliko je to važno kako za same žrtve koje su preživjele, tako i za članove porodica žrtava.
Gledajući video svjedočenja porodica žrtava iz Dubrovnika i bivših logoraša logora Morinj, zaokružili smo predavanja za drugi dan.
Kroz radionicu „Koliko je važno suočiti se sa ratnom prošlošću u našem društvu?“, polaznici škole imali su priliku da međusobno razmjene mišljenja na datu temu i unaprijede svoje znanje kada su u pitanju načini za suočavanje sa prošlošću u Crnoj Gori.
Neformalnu edukaciju o temama važnim za naše mlade polaznike nastavili smo kroz zajedničko druženje nakon predavanja. Kroz zajedničko druženje mladi su nastavili razgovor o tema kojima smo se bavili tokom dana i samim tim raduje nas činjenica da je interesovanje za temu ratnih zločina na tako visokom nivou kod mladih ljudi.
Treći i poslednji dan seminara protekao je veoma zanimljivo.
Trećeg dana je urednik MINA-e, Milan Žugić, podsjetio na način izvještavanja medija za vrijeme devedesetih godina koje nije bilo profesionalno, već huškački nastrojeno i sigurno je doprinjelo da se više ljudi „Javi da brani svoju zemlju“ koja nije ni bila napadnuta.
Kroz rad u grupama, gospodin Žugić je polaznike upoznao sa načinom pisanja istraživačkih priča, te ukazao na važnost objektivnog i istinitog izvještavanja. Tokom radionice, učesnici su podjeljeni u tri grupe i svaka grupa je dobila temu za svoj istraživački rad
Poslednje predavanje na prvom seminaru Škole tranzicione pravde bilo je predstavljanje saradnje Crne Gore i MKSJ-a. Aleksandar Kontić, pravni savjetnik u Kabinetu tužioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, predstavio je strukturu MKSJ kao i njihovu saradnju sa Crnom Gorom i zemljama regiona. On je podsjetio na veoma dobru saradnju izmenju Crne Gore i Haga, ali i na činjenicu da Crna Gora dok ne sredi svoj zakonski okvir, ne može da koristi iskaze i dokaze koje Hag posjeduje a odnose se na ratne zločine u Crnoj Gori, jer se postavlja pitanje kakvu će pravnu snagu imati ti dokazi jer svaka zemlja ima svoje načine i pravila kada je u pitanju prikupljanje dokaza te se istih mora pridržavati.
Seminar smo završili prikazivanjem filma Praznina II, autora Seada Sadikovića u kojem se govori o trenutnoj situaciji u Bukovici i samoj kao i dešavanjima koja su dovela do toga da se toliko lica Bošnjaka/Muslimana raseli sa svojih ognjišta, te ostave veliku prazninu.
Prvi seminar Škole tranzicione pravde je ispunio očekivanja učesnika i približio im značaj procesa pomirenja među mladim ljudima. Učesnici su dobili teme za pisanje istraživačkih priča koje će biti prezentovane na završnom događaju kada će učesnici dobiti i diplome za učešće u Školi tranzicione pravde.
