Ostaje nam još mnogo rada. Slabost, zavisnost i inertnost institucija koje ne mogu da obezbijede vladavinu prava i poštovanje i zaštitu ljudskih prava onemogućava razvoj demokratskih kapaciteta. A to se ne dešava u društvu u kom se prošle nedjelje u područnom organu za prekršaje u Ulcinju sudi građanima koji su se zakonito borili protiv anarhije, potpunog odsustva principa vladavine prava i kršenja osnovnih ljudskih prava. Država je ipak odlučila, neophodno je i ovaj doprinos građana demokratiji ugušiti a sve u ime interesa pojedinaca.
Nakon nesrećnog spleta okolnosti koje su zadesile region devedesetih godina i u situaciji dvadesettrogodišnje vladavine identične vladajuće strukture, kao jasne posledice crnogorsko društvo ima deformaciju političkog sistema i zarobljenost institucija koju građani osjećaju svakodnevno. Zarobljene su po više osnova: partijski, od centara moći, pojedinaca i krupnog kapitala.
Društvo jednakosti ne počiva na principima nepotizma i činjenice da kod nas ipak ima nedodirljivih, čije se tužbe, istrage i sudski procesi ekstremno brzo procesuiraju- pogotovo kada su izloženi medijskoj pažnji na koju reaguju tužeći medije- dok sa druge strane imamo dosta predmeta običnih građana koji vode spor sa državom koji tavore u fiokama sudova, neki i po nekoliko decenija. Kada smo kod medija, nećemo reći ništa novo: političari potenciraju činjenicu da je u Crnoj Gori danas prisutno dosta medija i da je sloboda govora prisutna. Tu ulazimo u zamku, jer medijski pluralizam nije nužno i osnova medijskih sloboda.
Podsjećamo da se novinari sve češće šikaniraju, na nedopustiv način im se onemogućava rad, dok izvršitelji i što je još važnije- nalogodavci batinanja, bombaških napada i čak ubistava nijesu još otkriveni. Ako je jedan od osnova demokratije sloboda medija, izražavamo bojazan da se ovakvim postupcima, i nečinjenjem- generalno društvu uliva značajna doza nesigurnosti i nepovjerenja u institucije.
Osnovna karakteristika demokratskih društava je politički pluralizam i demokratska smjena vlasti, a njen nedostatak dovodi do neaktivnih i inertnih građana koji su izgubili osjećaj da zapravo demokratija znači vladavinu naroda te ovakvi uslovi dozvoljavaju da crnogorski sistem na momente dobija i obrise autoritarnih režima. Nezavisnost institucija i uspostavljanje ravnoteže snaga između tri grane vlasti moraju biti prioritet. Zdravog, demokratski odgovornog društva nažalost ne može biti bez nezavisnog i nepristrasnog pravosuđa.
Parlament se mora izboriti za funknciju koja mu po prirodi stvari pripada i konačno uspostaviti kontrolni mehanizam koji nažalost do sada nije funkcionisao. Od tužilaštva se u demokratiji očekuje da ne goni one koji ukazuju na kršenje ljudskih prava, korupciju i kriminal, već da brani interese građana, a koliko je naše tužilaštvo spremno da brani te interese ogleda se u brojnim nepostupanjima u slučajevima ratne prošlosti, prebijanja novinara, policijske torture, Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, privrednih malverzacija, teškog kriminala i tako redom.
U narednom periodu pažnja se mora obratiti na ono što su evropski demokratski trendovi, jer moramo sazrijevati brže a E- demokratija u cilju stvaranja snažnije i neposrednije vladavine naroda mora biti prisutnija. Odgovorni u vlasti moraju shvatiti značaj i dostupnost interneta te ga kao takvog inkorporirati u političku zbilju gdje prvenstveno mislimo na peticije i druge oblike organizovanja i zaštite građanskih sloboda.
Društvo koje želi promjene mora postati svjesno i konačno shvatiti kao imperativ preuzimanje odgovornosti kada je u pitanju izgradnja sopstvene budućnosti i onakve Crne Gore punog demokratskog kapaciteta kakvu svi zamišljamo. Jedino na taj način može postojati sklad između želja građana koji biraju i mandata onih koji su izabrani. A u Crnoj Gori je jaz između pomenutog – sve veci.
