Povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, prošle nedjelje organizovali smo simulaciju suđenja za predmet “Milić i Nikezić protiv Crne Gore” za studente pravnih fakulteta. Simulaciju suđenja su predstavile advokatica Azra Jasavić koja je inače zastupala žrtve iz predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava i saradnica zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) Jelena Rašović.
Studentima je predstavljen predmet, gdje je gđa Jasavić istakla kakva je klima bila neophodna za aktivizam i suprotstavljanje državnim organima u tom periodu kad se ovaj slučaj torture i desio, te da je upravo on na neki način i prelomio sudsku praksu. Slučaj je ujedno i otvorio šansu svim mladim pravnicima da mogu ubuduće sudsku praksu mijenjati. Jasavić je podsjetila da je tad, nakon razgovora sa žrtvama u ZIKS-u i uvida u povrede, analizirala slučaj sa kolegama iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), gdje su došli do zaključka da se radi o predmetu torture.
Uz pomoć YIHR, podnijeta je krivična prijava protiv policajaca, a tužilac nalaže istragu i traže izuzimanje snimaka. Sudija je pribavio snimke, ali samo sa dijela hodnika gdje se najmanje vidi da su ove dvije osobe tučene, ali ono što je bilo ključno u datom slučaju jeste to da u datoj situaciji Milić i Nikezić, iako tučeni, nijesu pružali otpor. Međutim, ovdje se država branila da su žrtve pružale otpor i pritom sprečavali policijske službenike u vršenju službenih radnji. Advokatica zatim navodi da su dobili rješenje o odbijanju krivične prijave protiv policijskih službenika, gdje se navodi da nema elemenata bića krivičnog djela zlostavljanja i mučenja i pošto nema ni drugog krivičnog djela koji se goni po službenoj dužnosti, tužilac je naveo da su policijski službenici zaista upotrijebili silu, ali u okviru svojih ovlašćenja.
Nakon toga, o ovoj odluci su brzo obaviješteni i mediji, koji su žrtvama i njihovim zastupnicima pružili podršku kroz priloge u dnevniku, tako da je čitava javnost mogla vidjeti šta se dešava. U tom momentu čitav sistem doveden je pred svršen čin, te se moralo reagovati kako bi sistem počeo adekvatno da funkcioniše. Zatim, sedam mjeseci nakon spornog događaja, protiv 3 od 15 policijskih službenika pokrenut je disciplinski postupak za prekomjernu upotrebu sile. Predata je predstavka ESLJP-u za povredu člana 3 Konvencije o ljudskim pravima, koji je utvrdio da je došlo do povrede člana 3, kao i do povrede procesnih aspekata.
Saradnica Zastupnice Crne Gore pred ESLjP, Jelena Rašović, objasnila je studentima ulogu ove institucije i na koji način pred njom građani mogu tražiti neko svoje pravo. Istakla je da tužena država ima mogućnost da dostavi pravnu odbranu, i da je država dužna da od svih aktera pribavi relevantnu dokumentaciju (u konkretnom slučaju ZIKS, Osnovni sud u Danilovgradu i Osnovno tužilaštvo). Podsjetila je na koji način je država štitila sebe i kako uopšte funkcioniše postupak pred ESLjP.
Simulacija suđenja je dio projekta “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori“, finansijski podržanog od Evropske unije i kofinansiranog od Ministarstva javne uprave.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, prošle nedjelje organizovali smo simulaciju suđenja za predmet “Milić i Nikezić protiv Crne Gore” za studente pravnih fakulteta. Simulaciju suđenja su predstavile advokatica Azra Jasavić koja je inače zastupala žrtve iz predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava i saradnica zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) Jelena Rašović.
Studentima je predstavljen predmet, gdje je gđa Jasavić istakla kakva je klima bila neophodna za aktivizam i suprotstavljanje državnim organima u tom periodu kad se ovaj slučaj torture i desio, te da je upravo on na neki način i prelomio sudsku praksu. Slučaj je ujedno i otvorio šansu svim mladim pravnicima da mogu ubuduće sudsku praksu mijenjati. Jasavić je podsjetila da je tad, nakon razgovora sa žrtvama u ZIKS-u i uvida u povrede, analizirala slučaj sa kolegama iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), gdje su došli do zaključka da se radi o predmetu torture.
Uz pomoć YIHR, podnijeta je krivična prijava protiv policajaca, a tužilac nalaže istragu i traže izuzimanje snimaka. Sudija je pribavio snimke, ali samo sa dijela hodnika gdje se najmanje vidi da su ove dvije osobe tučene, ali ono što je bilo ključno u datom slučaju jeste to da u datoj situaciji Milić i Nikezić, iako tučeni, nijesu pružali otpor. Međutim, ovdje se država branila da su žrtve pružale otpor i pritom sprečavali policijske službenike u vršenju službenih radnji. Advokatica zatim navodi da su dobili rješenje o odbijanju krivične prijave protiv policijskih službenika, gdje se navodi da nema elemenata bića krivičnog djela zlostavljanja i mučenja i pošto nema ni drugog krivičnog djela koji se goni po službenoj dužnosti, tužilac je naveo da su policijski službenici zaista upotrijebili silu, ali u okviru svojih ovlašćenja.
Nakon toga, o ovoj odluci su brzo obaviješteni i mediji, koji su žrtvama i njihovim zastupnicima pružili podršku kroz priloge u dnevniku, tako da je čitava javnost mogla vidjeti šta se dešava. U tom momentu čitav sistem doveden je pred svršen čin, te se moralo reagovati kako bi sistem počeo adekvatno da funkcioniše. Zatim, sedam mjeseci nakon spornog događaja, protiv 3 od 15 policijskih službenika pokrenut je disciplinski postupak za prekomjernu upotrebu sile. Predata je predstavka ESLJP-u za povredu člana 3 Konvencije o ljudskim pravima, koji je utvrdio da je došlo do povrede člana 3, kao i do povrede procesnih aspekata.
Saradnica Zastupnice Crne Gore pred ESLjP, Jelena Rašović, objasnila je studentima ulogu ove institucije i na koji način pred njom građani mogu tražiti neko svoje pravo. Istakla je da tužena država ima mogućnost da dostavi pravnu odbranu, i da je država dužna da od svih aktera pribavi relevantnu dokumentaciju (u konkretnom slučaju ZIKS, Osnovni sud u Danilovgradu i Osnovno tužilaštvo). Podsjetila je na koji način je država štitila sebe i kako uopšte funkcioniše postupak pred ESLjP.
Simulacija suđenja je dio projekta “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori“, finansijski podržanog od Evropske unije i kofinansiranog od Ministarstva javne uprave.