Sjutra će se širom svijeta obilježiti Svjetski dan nevladinih organizacija. Dvije decenije nakon što je Crna Gora uvela liberalno zakonodavstvo koje reguliše rad nevladinih organizacija i kojim je stvoren formalno podsticajan ambijent za osnivanje i rad ovih organizacija, praktični i politički problemi koji opterećuju rad ovog sektora i dalje su značajni i brojni.
Političke partije i brojni državni službenici, počevši od predsjednika Crne Gore i dalje doživljavaju nevladine organizacije kao političke protivnike, smještajući ih u kontekst partijskih sukoba. Naravno da su nevladine organizacije glasne i kritične spram problema koje kreiraju ili ne rješavaju partije i državni organi, ali njih ne zanima vlast, već rješavanje tih problema. Zato bi javni sektor i njegovi predvodnici trebali više da se posvete uređivanju ambijenta u kojem te kritike i sugestije NVO sektora stimulišu javni dijalog i utiču na bolje uređenje crnogorskog društva.
I građani i dalje imaju problem sa razumijevanjem uloge NVO sektora. Nevladine organizacije ne mogu biti surogat političkim partijama, niti služiti za eliminisanje problema čije rješenje ne žele sami da podrže, pa makar ličnim primjerima. Rad nevladinih organizacija je legitimisan podrškom građana. Imajte na umu to sljedeći put kad čujete za neku lokalnu akciju ili vidite aktiviste na terenu.
Naravno, ni predstavnici nevladinih organizacija nisu bez odgovornosti. Nerijetko ih više zanimaju stavovi donatora, nego problem građana. Nerijetko ne mogu da se odupru čarima visoke politike, toploti bliskosti centrima moći ili okruglostolovanja bez suštinskih pomaka.
No, daleko od toga da je sve crno. Postoje brojni javni službenici koji prepoznaju važnost NVO sektora i odlično sarađuju, te tako unaprjeđuju i rad svojih institucija i rješavanje problema građana, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Sve je više građana spremnih da se aktivno uključe u rad nevladinih organizacija ili kroz neformalne grupe rješavaju probleme, uviđajući važnost njihovog rada i zastupanja u jednom političkom prostoru u kojem je nesmjenjivost vlasti i nerijetko izražena nacionalistička orijentacija partija ostala slijepa i gluva za brojne probleme običnih ljudi, bez obizra na njihove nacionalne i vjerske orijentacije. Kao da napumpani računi za struju različito bole jednako siromašnog rožajskog Bošnjaka, ulcinjskog Muslimana, novskog Srbina, pljevaljskog Hrvata, podgoričkog Muslimana, tivatskog Roma ili beranskog Crnogorca.
I naravno, sve je više aktivnih nevladinih organizacija i pravih građanskih inicijativa, koje rade veoma korisne stvari za društvo, ali ne bivaju vidljive u medijima ili kod birokratizovanih donatorskih struktura. Njima čestitamo ovaj dan, nadajući se da će sljedeći omogućiti i više razloga za slavlje i veće društveno priznanje za svoj rad.
