Danas je Dan crnogorskog tužilaštva, koji obilježavamo u atmosferi krize i brojnih problema u njegovom funkcionisanju. Crnogorsko tužilaštvo je blokadi umnogome izazvanoj predugim trajanjem postupka donošenja izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, koje su morale biti usvojene ranije, a koje nijesu donijele novine i put ka nezavisnosti tužilaštva koja su se očekivala. Osim toga, sama činjenica da su određene izmjene i dopune u koliziji sa Ustavom, dodatno zabrinjava. Upravo ovu zabrinutost istakla je i Venecijanska komisija, s obzirom na to da će se većina članova Tužilačkog savjeta (5 uglednih pravnika i 1 predstavnik Ministarstva pravde) birati prostom većinom u Parlamentu. Takav način izbora članova Tužilačkog savjeta dovodi u pitanje samostalni kapacitet tog organa u odnosu na Parlament, kao i njegovu nezavisnost, prije svega od bilo kakve vrste političkih uticaja.
Još jedan razlog zbog kojeg je donošenje pomenutih izmjena i dopuna važno i hitno jeste i činjenica da su u prethodnoj godini svi tužioci ocijenjeni najvišom ocjenom, dok su brojne presude bile kompromitovane i neodržive upravo zbog loših optužnica na kojima su bile bazirane, što ukazuje na očiglednu koliziju prakse sa ocjenama tužilaca.
Potrebno je stati na put i praksi koja je uspostavljena po pitanju rješavanja stambenog pitanja pojedinim tužiocima od strane Vlade bez jasnih kriterijuma. To prvenstveno podriva nezavisnost tužilaštva u odnosu na izvršnu granu vlasti, dok sa druge strane Vlada na taj način zaobilazi Tužilački savjet koji bi na osnovu jasno definisanih kriterijuma trebalo da sprovodi te postupke.
Sve ovo je dovelo do toga da se Tužilački savjet već dva mjeseca nije sastao, te s tim u vezi pozivamo sve parlamentarne stranke da svoje kapacitete stave u službu građana i politički dijalog usmjere ka rješavanju spornih pitanja, poput završetka izbora nedostajućih članova Tužilačkog savjeta.
Pored toga, potrebne su korjenite promjene u praksi tužilaštva u pogledu povećanja transparentnosti i vjerodostojnosti sudskog odgovora na organizovani kriminal, kroz odvraćajuću i dosljedniju politiku sankcionisanja. S tim u vezi, potrebno je ograničiti upotrebu pregovora o priznanju krivice, koji, s obzirom na to da po prirodi vodi blažim kaznama, doprinosi revoltu građana kada su u pitanju izvršioci krivičnih djela iz domena organizovanog kriminala, ali i generalno manjem povjerenju građana u tužilaštvo.
I pored određenog napretka u pogledu organizovanog kriminala, na šta je ukazala Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju za Crnu Goru, potrebno je nastaviti sa povećanjem efikasnosti u tim istragama, te povećati kako ljudske tako i tehničke kapacitete kako bi se to i omogućilo. Dodatno, potrebno je preispitati pravni i operativni pristup finansijskim istragama, pranju novca i oduzimanju imovine, kako bi se uskladili sa EU i međunarodnim standardima.
Dodatno zabrinjava i to da je ove godine šesta godina od usvajanja Strategije za istraživanje ratnih zločina državnog tužilaštva, a da su konkretni rezultati u tom dijelu izostali upravo zbog pasivnosti državnog tužilaštva.
Stoga, na današnji dan još jednom podsjećamo na važnost efikasnog tužilaštva u crmogorskom društvu, te samim tim i na potrebu još većih napora u pravcu ostvarivanja nezavisnosti tužilaštva i povećanju njegovog kapaciteta, što će nam u krajnjem trasirati put ka Evropskoj uniji.
