Građanska alijansa (GA) pozdravlja objektivan i temeljan izvještaj Evropske komisije (EK) i pozivamo institucije da ga shvate kao poslednju šansu Crne Gore za pridruživanje Evropskoj uniji. Izvještaj EK o Crnoj Gori prilično jasno pokazuje da se zamrznuto stanje oko srednje ocjene tri zadržalo, da se brojne oblasti ponavljaju iz godine u godinu bez ikakvog napretka. Čak smo u pojedinim ključnim oblastima i nazadovali, što ukazuje da je prethodna godina izgubljena i da sada treba poraditi na postizanju rezultata.
Raduje da je konačno došlo do napretka kada je u pitanju sloboda izražavanja i u radu javnog servisa RTCG, ali ipak ostaju ključni izazovi po pitanju slobode medija i država mora biti garant zaštite novinara a primjena profesionalnih standarda ne smije imati alternativu. Sa druge strane, to što je pravosuđe dobilo lošiju ocjenu i od prošlogodišnje ocjene jasno pokazuje i nedovoljan stepen spremnosti novih vlasti da otkloni ključne nedostatke kao što su depolitizacija pravosudnih institucija i njihovo stavljanje u puni „pogon“ zaštite prava i interesa građana. Posebno zabrinjava što se nije ponudio efikasan mehanizam za depolitizaciju Specijalnog državnog tužilaštva i što to ostaje ključan izazov u radu ove institucije.
Crna Gora je na raskrnici i jedan put su korišćenje iskustava država članica koje su u veoma kratkom roku implementirale reforme a drugi put je dug, zamoran i uz isrcplivanje građana i naših partnera u EU. Na nama samim je koji put ćemo odabrati, ali čini se da je ovo poslednja šansa da se odabere pravi i da Crna Gora u narednih nekoliko godina dostigne standarde koji se od nas zahtijevaju.
Ovaj izvještaj pokazuje svim releveantnim činiocima na političkoj sceni u Crnoj Gori da zbog odsustva političkog dijaloga država i građani trpe posljedice. Za dalji tok integracija neophodno je odblokirati sistem pravosuđa i naći rješenja za ključne pozicije u pravosuđu, koje zahtijevaju kvalifikovanu skupštinsku većinu. Na izvršnoj vlasti je da u što kraćem roku usvoji predloge zakona čije je donošenje sugerisano kroz izvještaj Evropske komisije, uz poštovanje svih zakonom predviđenih procedura. Pored predlaganja zakonodavnog okvira, izvršna vlast treba da sprovede i sve druge preporuke koje se tiču povećanja ljudskih kapaciteta i stvaranja svih tehničkih uslova za sprovođenje preporuka Evropske komisije. Neophodno je da Skupština Crne Gore što prije nastavi sa radom, kako bi zakonodavna vlast završila svoj dio obaveza koje se odnose na usvajanje veoma značajnih zakona koji moraju biti usklađeni sa pravom Evropske unije. Preporučuje se i aktivnija uloga skupštinskog Odbora za evropske integracije u ovom procesu, koji bi morao aktivnije da vrši kontrolnu ulogu u okviru svojih nadležnosti.
Ono što je svima jasno je da politički dijalog u Crnoj Gori izostaje sada kada je suštinski najviše potreban. Važnost političkog dijaloga ogleda se prvenstveno u napredovanju u oblasti pravosuđa, koje je pitanje suštinskog značaja za cjelokupan sistem. Međutim, crnogorski političari stvaraju sve veći jaz među sobom, ne štedjeći na međusobnim kritikama, što se odražava i na izuzetno polarizovano društvo, ali i na blokiranje parlamenta u smislu usvajanja ključnih zakona i odluka.
Očekivane su kritike koje su već apostrofirane u Non paper-u za poglavlja 23 i 24 u prethodnim izvještajima, ali i nalazima brojnih međunarodnih i organizacija civilnog društva u Crnoj Gori. I pored ostvarenog određenog napretka u ispunjavanju prošlogodišnjih preporuka u poglavlju 24, pred aktuelnom vlašću je veliki posao ukoliko se žele postići konkretniji rezultati. Zato očekujemo od radnih grupa zaduženih za ova poglavlja što intezivniji rad u narednom periodu i redovno upoznavanje javnosti sa dinamikom rada institucija zaduženih za realizaciju mjera iz izvještaja Evropske komisije.
Neprihvatljivo je da su i dalje prisutna pitanja vezana za ograničavanje upotrebe sporazuma o priznanju krivice na izuzetne slučajeve, kao i one koje se odnose na finansijske istrage, pranje novca i oduzimanje imovine stečene kriminalom. Nepostojanje političke volje i spremnosti da se suočimo sa organizovanim kriminalom ukazuju i činjenice da se iz izvještaja u izvještaj ponavljaju ocjene o nedostatku kapaciteta države za rješavanje problema krijumčarenja duvana i pranja novca. Konačno se moraju ispoštovati ove preporuke i Crna Gora mora stvoriti sve uslove neophodne za efikasnost po pitanju sprovođenja krivičnih istraga, dužine trajanje suđenja i čestih odlaganja u predmetima organizovanog kriminala, loše komunikacije između sudova i tužilaštva, kao i po pitanju potrebe uspostavljanja centralizovane baze podataka u oblasti organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.
Ocjene navedene u izvještaju Evropske komisije o institucionalnom uređenju, pravnoj usklađenosti propisa, kapacitetima za sprovođenje i samom sprovođenju obaveza iz nadležnosti institucija za oblasti koje se tiču migracija, azila, vizne politike, šengenske i spoljne granice se poklapaju sa našim ocjenama i rezultatima sa terena. Ohrabrujemo institucije da nastave usklađivanje svoje vizne politike sa EU kako bi u potpunosti implementirali EU standarde. Nema potrebe više odlagati rješavanje pitanja „ekonomskog državljanstva“ na koje nam se ukazuje godinama.
Pozivamo institucije koje se bave pitanjima azila da iskoriste domaće i međunarodne kapacitete i da do kraja implementiraju domaće propise i međunarodne standarde, kako se ne bi više događalo da nam se ukazuje na duge procedure i da se onemogućavaju tražioci azila da takve zahtjeve podnesu na svim zakonom predviđenim mjestima. Država ne može više odlagati pitanje načina da obezbjedi moderan sistem identifikacije i registracije migranata sa otiscima prstiju, koji bi bio povezan sa centralnom biometrijskom bazom podataka i ova pitanja se ne smiju više nalaziti u narednim izvještajima kao otvorena.
Pravosudni sistem Crne Gore u kome u izvještajnom periodu nije bilo napretka je upravo i posljedica izostanka političkog dijaloga koja suštinski blokira rad najvažnijih institucija. Činjenica da još uvijek nisu riješeni organizacioni problemi Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, može dovesti do još veće institucionalne nestabilnosti, kao i nepovjerenja u rad istih. Samim tim nije moguće obezbijediti nesmetano funkcionisanje rada institucija pravosudnog sistema, kao ni njihovu efikasnost, a što je ključni segment u budućem radu. Smatramo da je u potpunosti potrebno akcenat staviti na primjenu preporuka Venecijanske komisije i obezbijediti nesmetano funkcionisanje pravosuđa, koje će kasnije uticati na napredak u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, a i osigurati vladavinu prava i omogućiti njihovo bezrezervno uživanje.
Jedan od ključnih problema koji nije izostao ni ovaj put, jeste političko uplitanje u rad sudstva i tužilaštva. Budući rad u ovoj oblasti mora da rezultira pozitivnim ocjenama, kao i napretkom kako bi izbjegli promjenu ranijeg dostignuća u oblasti reforme pravosuđa. Jasno je da je upravo cjelokupna situacija koju zatičemo u pravosuđu stagnacija rada sudskog i tužilačkog savjeta, zbog nemogućnosti da se postigne dogovor među vladajućom većinom.
Kada je u pitanju proces suočavanja sa prošlošću, pored ukazanih nedostataka u izvještaju EK, a u vezi sa dosadašnjim postupcima u radu pravosudnih institucija, a prije svega tužilaštva, dodajemo da se nije pokrenulo pitanje odgovornosti predstavnika institucija koji vec tri decenije nijesu postupali u skladu sa zakonskim obavezama i koji na takav način su omogućili da brojni odgovorni ostanu van ruke pravde te ukazujemo EK da u sljedećem izvještaju i ovo bude u fokusu monitoringa.
Potrebno je postaviti pitanje odgovornosti u pravosuđu zbog toga što još uvijek nijesu razriješeni svi slučajevi koji se tiču prekomjerne upotrebe sile od strane policijskih službenika. Zabrinjava i dalje veoam raširena diskriminacija manjinskih naroda i ranjivih grupa i potrebno je da nova vlast počne da primjenjuje antidiskriminacionu politiku i da se sa tim krene sa nivoa najviših institucija. Važno je da se ostvari i jača napredak u oblasti zaštite LGBTIQ osoba i njihovog statusa, gdje će se raditi na podizanju svijesti o njihovim pravima, kao i spriječiti diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije.
Po pitanju slobode izražavanja ostaju otvorena neriješena pitanja na koje Građanska alijansa godinama ukazuje, a koja tište crnogorsko društvo. Iako se u izvještaju navode pomaci u slučaju istrage napada na novinarku Oliveru Lakić, ističemo da se država i dalje vrlo slabo bori sa slučajevima napada i ubistava novinare, te obezbjeđivanjem njihove zaštite i nesmetanog rada. Pored toga, mediji i novinari se suočavaju sa brojnim drugim hroničnim problemima kao što su loša ekonomska situacija, manjak samoregulacije, pa nerijetko i nepoštovanje etičkog kodeksa novinara, te politički i vlasnički uticaj na rad medija. Sve ovo stvara izuzetno polarizovanu medijsku scenu u Crnoj Gori, iz čijih se izvještavanja još uvijek lako mogu uočiti naklonjenosti medija određenim strukturama, što ih odvlači daleko od nezavisnosti, što mora da bude kosntantna težnja svakog medija.
Sa druge strane, pozitivan impuls šalju pozitivni komentari na rad RTCG u smislu emitovanja politički raznovrsnijeg sadržaja, što predstavlja svojevrsno osvježenje. Bitnost ovoga se ogleda i u tome što je javni servis polazna osnova od koje treba krenuti kada govorimo o objektivnosti, profesionalnosti i izbalansiranosti, na koju se trebaju ugledati svi ostali mediji u Crnoj Gori. Zato se nadamo da će RTCG nastaviti u istom pravcu, što bi svakako umnogome uticalo na unapređenje kompletne medijske scene u Crnoj Gori.
Uz to, očekujemo usvajanje medijskih zakona, novog Zakona o audio-vizualnim medijima, kao i najavljene Strategije za medije za period 2021-2025, te njihovu usklađenost za zakonodavstvom EU. Sve navedeno je jedan od glavnih preduslova za unapređenje stanja medija, novinara, pa i društveno-političke scene u Crnoj Gori.
GA tim
