Kontaktirajte nas!

+382 20 513 687

Search
Close this search box.

DUŽNOSTI NADLEŽNIH ORGANA U SLUČAJU SAOBRAĆAJNE NEZGODE SA SMRTNIM ISHODOM

Dragi građani,

U posljednjem periodu svjedoci smo velikog broja saobraćajnih nezgoda, od kojih se neke, nažalost, završe smrtnim ishodom ili teškim povredama. Prema podacima Uprave policije, na putevima Crne Gore su se za 11 mjeseci 2022. godine dogodile ukupno 5.143 saobraćajne nezgode, dok se za isti period 2021. godine na crnogorskim putevima dogodilo 5.629 nezgoda. U ovim saobraćajnim nezgodama za 11 mjeseci smrtno je stradalo 70 osoba, dok je u istom periodu 2021. godine smrtno stradalo 49 osoba.

Ovakvi podaci su zabrinjavajući i pokazuju da je potrebna veća opreznost i poštovanje saobraćajnih pravila svih učesnika u saobraćaju. Takođe, važno je znati koja je procedura postupanja nadležnih organa po saznanju za saobraćajnu nezgodu sa smrtnim ishodom.

U narednim pasusima ukratko vam predstavljamo dužnosti Uprave policije, zdravstvenih ustanova, državnog tužilaštva, ali i vozača kao učesnika u saobraćaju na osnovu sljedećih propisa: Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, Zakon o unutrašnjim poslovima, Pravilnik o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, Policijski vodič i Zakon o hitnoj medicinskoj pomoći.

Dužnosti Uprave policije po saznanju za saobraćajnu nezgodu 

Nadležni organ je dužan da odmah po saznanju za nezgodu obavijesti ustanovu za pružanje hitne medicinske pomoći i obezbijedi da ovlašćeni policijski službenik izađe na mjesto nezgode.

Policijski službenici koji vrše obezbjeđenje mjesta saobraćajne nezgode, imaju zadatak da sačuvaju izgled mjesta nezgode u nepromijenjenom stanju, odnosno, da neophodne promjene izgleda mjesta svedu na nužni minimum uz, ukoliko je to moguće, omogućavanje bezbjednog odvijanja saobraćaja pored mjesta nezgode ili preusmjeravanjem saobraćaja.

Ako se radi o saobraćajnoj nezgodi sa težim posljedicama, policajac treba da:

  1. Odmah po saznanju za saobraćajnu nezgodu sa povrijeđenim ili poginulim licima obavijesti dežurnu službu s ciljem obavještavanja ustanove za pružanje hitne medicinske pomoći;
  2. Izađe na mjesto saobraćajne nezgode;
  3. Obezbijedi lice mjesta saobraćajne nezgode da ne dođe do nove nezgode;
  4. Pruži pomoć povrijeđenim licima i preduzme aktivnosti u cilju oslobađanja lica iz teže deformisanih vozila;
  5. Organizuje transport povrijeđenih lica do zdravstvene ustanove;
  6. Izvijesti dežurnu službu o nezgodi, tj. lokaciji, broju vozila na mjestu nezgode, broju povrijeđenh lica i njihovom trenutnom stanju, potrebi za ispomoć itd.;
  7. Utvrdi učesnike i svjedoke saobraćajne nezgode i da ih razdvoji;
  8. Pronađe i obezbijedi tragove i predmete saobraćajne nezgode, a posebno kad se radi o zapaljivim, eksplozivnim i drugim opasnim materijama;
  9. Ukloni radoznalo građanstvo sa lica mjesta saobraćajne nezgode;
  10. U slučaju bjekstva vozača sa lica mjesta, da prikupi podatke o vozilu, eventualnom oštećenju, pravcu kretanja i vozaču u cilju indentifikovanja i pronalaženja;
  11. Reguliše saobraćaj na mjestu nezgode ukoliko je moguće;
  12. Obezbijedi vozila i teret od krađe i kvarenja;
  13. Detaljno upozna rukovodioca uviđaja o svim preduzetim mjerama i radnjama, a posebno o promjenama na licu mjesta, ako ih je bilo;
  14. Pruži pomoć uviđajnoj ekipi;
  15. Preuzme aktivnosti na raščišćavanju puta (vozila, teret, stvari i dr. rasuti materijal);
  16. Napravi detaljan izvještaj o obezbjeđenju lica mjesta saobraćajne nezgode.

Preminula lica nakon završenih uviđaja može preuzeti porodica ukoliko nije naložena obdukcija. Ukoliko je potrebna obdukcija, pripadnici Uprave policije pozivaju Pogrebnu službu kako bi tijelo bilo trasportovano u Klinički centar radi obdukcije.

Ako postoje znakovi života, policajac mora pretpostaviti da je žrtva živa, i njegova dužnost je da odmah preduzme odgovarajuće mjere prve pomoći da sačuva taj život.

Obično policajac može samo pretpostaviti da je došlo do smrti, a samo ljekar može proglasiti smrt.

Kada je ustanovljena smrt, ne treba dirati niti pomjerati tijelo, ako za to ne postoji apsolutna potreba. Takođe, mrtvo tijelo na otvorenom prostoru mora pokriti raspoloživim sredstvom.

Dužnosti zdravstvenih ustanova 

Zdravstvena ustanova koja je obaviještena o saobraćajnoj nezgodi iz bilo kog izvora ili je primila na liječenje lice povrijeđeno u saobraćajnoj nezgodi, dužna je da o tome odmah obavijesti nadležni organ – Upravu policije, a potom se odmah uputi na lice mjesta.

Ukoliko lice povrijeđeno u saobraćajnoj nezgodi umre od zadobijenih povreda ili ako postoji opravdana sumnja da je kod vozača usljed povrede došlo do smanjenja psihičke ili fizičke sposobnosti za upravljanje motornim vozilom ili šinskim vozilom, zdravstvena ustanova dužna je da o tome, bez odlaganja, obavijesti nadležni organ.

Ukoliko na lice mjesta ima poginulih lica, doktor hitne pomoći je dužan da nakon utvrđene smrti, istu konstatuje i da pripadnicima uprave policije izda potvrdu na licu mjesta, da je lice preminulo, a obaveza pripadnika uprave policije je da obezbijeđuju lice mjesta sve do dolaska tužioca.

Pacijenti sa ugroženim osnovnim životnim funkcijama transportuju se vozilom za hitan sanitetski transport do najbliže zdravstvene ustanove, samo u pratnji doktora.

Dužnosti državnog tužioca u slučaju saobraćajne nezgode 

Državnog tužioca o saobraćajnoj nesreći dužni su da obavijeste pripadnici Uprave policije. Nakon obavještenja, državni tužilac može ovlastiti pripadnike Uprave policije da oni izvrše uviđaj i da mu izvještaj dostave ili može obavijestiti da će doći na lice mjesta da lično izvrši uviđaj.

Lice koje vrši uviđaj saobraćajne nezgode u kojoj ima poginulih, odnosno, povrijeđenih lica, odrediće da se neposrednim učesnicima saobraćajne nezgode uzme krv ili krv i urin radi utvrđivanja količine alkohola u krvi, odnosno, prisustva psihoaktivnih supstanci u organizmu.

Prilikom obavljanja uviđaja ili rekonstrukcije, može zatražiti pomoć stručnog lica kriminalističko-tehničke, saobraćajne ili druge struke, koje će, po potrebi, preduzeti i pronalaženje, obezbjeđivanje ili opisivanje tragova, izvršiti potrebna mjerenja i snimanja, sačiniti skice ili prikupiti druge podatke. Na uviđaj ili rekonstrukciju može se pozvati i vještak, ako bi njegovo prisustvo bilo od koristi za davanje nalaza i mišljenja.

Državni tužilac koji vrši uviđaj može naložiti obdukciju stardalih. Takođe, državni tužilac može naložiti i privremeno oduzimanje vozačke dozvole. 

Dužnosti učesnika u saobraćaju u slučaju saobraćajne nezgode

Vozač, odnosno drugi učesnik saobraćajne nezgode u kojoj je neko lice zadobilo tjelesne povrede, odnosno poginulo ili je nastala velika materijalna šteta, dužan je da:

  1. Zaustavi vozilo, isključi motor, uključi sve pokazivače pravca, postavi sigurnosni trougao na bezbjednom rastojanju, obavijesti nadležni organ i ustanovu za pružanje hitne medicinske pomoći i preduzme druge mjere kako bi upozorio ostale učesnike u saobraćaju o postojanju nezgode;
  2. Upozori sva lica da se sklone sa kolovoza da ne bi bila povrijeđena i da ne bi uništavala tragove nezgode;
  3. Obavijesti nadležni organ i ostane na mjestu nezgode do dolaska policijskog službenika i završetka uviđaja;
  4. Ukaže pomoć povrijeđenima, odnosno prvu pomoć ili medicinsku pomoć u skladu sa svojim mogućnostima;
  5. Preduzme sve mjere zaštite koje su u njegovoj moći da se spriječi nastajanje novih i uvećavanje postojećih posljedica i povreda;
  6. Obezbijedi tragove i predmete nezgode, pod uslovom da time ne ugrožava bezbjednost saobraćaja.

Podsjećamo građane da je broj telefona Policije 122, a Hitne pomoći 124.

Podijeli na društvenim mrežama 

Posljednje novosti

banner-SPS-(1920x1080) (1)
Forum "Crna Gora nepregledno polje diskriminacije"
Crna Gora nepregledno polje diskriminacije
Vizual za Ivov konkurs
Uručene nagrade za tri najbolje novinarske priče na temu promocije kulture, tradicije i jezika Roma i Egipćana
logo-GA-2017
Konkurs: Pravni savjetnik za pružanje besplatne pravne pomoći / dva radna mjesta u Budvi i Podgorici
banner-SPS-(1920x1080)
Forum "Politički život Crne Gore: stvarna ili fingirana demokratija"

Pretraga